ili: smrtonosni virus nevinosti
U noći 15. oktobra 1890. godine iz zasede je ubijen šef policije Nju Orleansa Dejvid Henesi.
Pao je kao prva poznata žrtva među visokim službenicima Vlade SAD od ruke Mafije.
Za ovaj zločin sam Henesi na samrti je kao svoje ubice označio mafioze. U procesu pred Sudom održanom u februaru i martu 1891. optuženo je njih 19, na osnovu svedočenja i dokaza prikupljenih od strane Pinkertonovog agenta ubačenog među osumnjičene pritvorene gangstere.
A onda su svedoci počeli da oboljevaju od amnezije, pokazuju znake i simptome neuračunljivosti, pokušavaju da se kroz zatvoren prozor bacaju sa viših spratova, i iz neobjašnjivog straha odbijaju da svedoče.
Kombinacija potplaćene porote i najboljih advokata rezultirali su sa tri uslovne osude. Ostali su proglašeni nevinim.
Kao takvi bi i izašli iz zatvora da pobesnela gomila nije provalila u zatvor i linčovala jedanaest od 19 ovih čistih i nevinih božijih jaganjaca.
Stotinu godina progresa učinilo je da ovakvi divljački običaji i postupci iščeznu u civilizovanim državama. Sudije i porote, međutim, spadaju u konzervativne i teško promenljive kategorije u organizaciji ljudskog društva.
Beleška na margini (copyright by b.b.) - prateći povijesni tok sa lakoćom se može utvrditi koliko je minuciozna organizacija nadmoćna nad haosom slučajnosti, čak i kada izgleda kao bizarni splet ničim povezanih okolnosti.
Na primeru ponašanja rulje (Aftermath), na primeru ponašanja svedoka, i na primeru ponašanja sudskih veća.