Tokom Hladnog rata između Sjedinjenih Američkih Država i Sovjetskog Saveza, političke struje su se borile ne samo na vojnom i političkom polju, već i na polju kulture. Jedan od načina na koji se CIA suprotstavila Sovjetskom Socijalnom realizmu bio je kroz podršku apstraktnoj umetnosti. U ovom blogu istražićemo kako je CIA koristila apstraktnu umetnost kao oružje protiv Socijalnog realizma, uzimajući u obzir političku, kulturnu i umetničku dimenziju ovog fenomena. Kulturni rat, kao deo Hladnog rata između SAD-a i Sovjetskog Saveza, predstavljao je jedinstvenu dimenziju sukoba, gde su političke struje koristile umetnost kao oružje. Kroz podršku apstraktnoj umetnosti, CIA je pokušala da se suprotstavi Sovjetskom Socijalnom realizmu i da promovise ideje slobode i individualnosti.
Kao odgovor na tu situaciju, neki jugoslovenski umetnici su 50-tih odlazili u Ameriku u potrazi za "slobodom izražavanja" i novim kulturnim impulzima. Naravno, imali su logističku podršku jugoslovenske vlade i samim tim i lokalnih ambasada jer se trebalo suprotstaviti ideji tadašnjeg Sovjetskog Saveza. Jedan od poznatijih primera za ovu trvrdnju bio je i susret Eda Murtića i Jackson Pollock-a. Kažu da Edo nije kopirao Poloka, ali je preuzeo taj novi impuls za potpunom slobodom izražavanja gde se boja iz tube istiskuje kao da dolazi direktno iz srca.
Ovaj blog proistekao je iz otkrića da politika prožima čak i najskrivenije delove društva, narušavajući autentičnost i sklad koji bi trebali da krase naše svakodnevne interakcije. Osjećam razočaranje što političke agende često preplavljuju naše međuljudske odnose, smanjujući prostor za iskrenost i suštinske veze, čak i na najfinijem i najdubljem nivou.
I da se razumemo, ovde ne govorimo o Leonidu Steele-u jednom od vodećih umetnika Ruske škole socijalističkog realizma i sličnima. Za njih znamo. Ovde govorimo o tadašnjim umetnicima kalibra Jackson Pollock-a mozda i najvažnijom figurom u pokretu apstraktnog ekspresionizma.
Pojam polokove "apsolutne slobode" su Amerikanci zloupotrebili kako bi zapravo napravili umetnički i kulturni prevrat, i preuzeli nadmoć nad (ratom sjebanim) Parizom, pokazujući kako "prava demokratska umetnost" treba da izgleda. Onda su poceli to da izvoze u druge zemlje pokušavši i na taj način da probuše gvozdenu zavesu.
Na slici ispod (sa leva na desno): Lee Krasner, Milan Novkovic i Jackson Pollock