Ekonomski i geopolitički aspekt Evrosonga

Goran Nikolić RSS / 14.05.2009. u 16:15

Evrovizija, od početka do danas, može biti posmatrana i u svetlu široko geo-političkih promena, kulturološke anksioznosti i ‘'power games'', koje definišu Evropu i svet. Da li je glasanje na Evrosongu metafora za evropsku politiku? Ako je tako onda je i možda širenje EU jedna inter-regionalna borba. Evrosong, kao hepening, spektakl i performans, koji ujedinjuje narode Evrope i koji alegorijski reprezentuje ideju Evrope, postao je i simbol razlika, odnosno postojanja brojnih evropskih identiteta.
Možda izbog toga Evrovizija je za sociologe i politikologe postala veoma zanimljiva i, na neki način, pokazuje složene odnose i sentimente između brojnih evropskih naroda. Od uvođenja glasanja putem SMS poruka geopolitika ali i etnički, odnosno faktor dijaspore dolaze do snažnog izražaja. Ipak, ni ranije, pre uvođenja SMS glasanja politika niije bila bez velike uloge (godinama Španija glasa za Portugal, Austrija za Nemačku itd.).
Prema mnogim studijama tri ‘'najistaknutija'' glasačka regionalna bloka su: Balkanski, Nordijski (ponekad sa baltičkim državama) i Eks Sovjetski. Indikativno je i da je broj ‘'potajnih glasanja'' (parovi država koje redovno daju glasove jedna drugoj) snažno porastao od maksimalno 4 prosečno do 1990, na više od 25 posle 2000. (npr. Španija i Andora, Britanija i Irska, Holandija i Belgija). Pored toga, zemlje će pre dodeliti visok broj glasova zemljama koje su njima prethodnih godinama davale veliki broj glasova. Interesantno je i glasanje jevrejske dijaspore (bodovi Holandije i Francuske za Izrael), kao i razmena glasova BiH i Turske (veza koja se formirala tokom rata 1992-95).
Ipak treba imati u vidu i srodnost muzičkih ukusa u zemljama ova tri bloka. Pored toga takmičenje daje šansu ljudima da izraze svoja mišljenja o političkim ponašanjima drugih zemlaja. Npr. krah Britanije 2003 (nula poena) može biti pripisan učešću u Iračkom ratu.
Ipak, i pored svih lingvističkih, geopolitičkih i kulturoloških faktora (koje možemo objasniti preko stavova prema individualizmu, nejednakosti, odnosima polova, solidarnosti), kvalitet pesme (za većinu publike poželjna je lako pevljiva melodija sa zanimljivim scenskim nastupom) je vrlo značajan i može da bude presudan.
Pesma naše zemlje je poslednjih godina dobijala glasove od država bivše SFRJ u kojima živi znatan broj Srba (mada ovde treba imati u vidu prepoznatljivost srpskih izvođača, koja doprinosi povećanju broja glasova i od pripadnika matičnih nacija, što je slučaj i u obrnutom smeru). Potom, visok broj poena dobijali smo od zapadnoevropskih zemalja sa velikom srpskom dijasporom (koja je nemilice slala SMS poruke iz Austrije, Švedske, Nemačke, Švajcarske itd.). Dosta bodova dobili smo (ali i dajemo) od zemalja koje su nam ‘'tradicionalno naklonjene'' (Rusija, Makedonija, Ukrajina, Belorusija, Grčka, Jermenija).
I pored promena pravila, kojima se ponovo uvodi žiri koji odlučuje o dve pesme koje će ući u finale, kao i o polovini poena u finalnom glasanju, Balkan, Nordijske i zemlje bivšeg SSSR-a će, po svemu sudeći, i budućih godina dominirati. Na to ukazuju i kladionice koje favorite Evrosonga 2009 vide u pesmama Norveške, Grčke, Turske, Bosne, Azerbejdžana i Britanije. Godina 1998. je bila poslednja kada ne-blokovska zemlja nije pobedila (Izrael), i možda budemo dugo čekali da se tako nešto ponovi.

Koliko košta Evrosong?

Ovogodišnji Evrosong koštaće znatno više od ranije održavanih, čak preko 42 miliona dolara (od toga je mamutski deo obezbedila ruska vlada) i po svemu duseći neće moći da se pokrije prihodima. Međutim, za Ruse nije najvažniji novac već spoljnopolitički efakat. A teško je ne očekivati da će poruka o veličini i sjaju prestonice Rusije snažna, i zbog ogromne gledanosti možda i jača od one sa proslave Dana pobede 9 maja. Ko će pobediti za Ruse je manje bitno.
Moskovski festival će skoro izvesno biti najveći performans u istoriji Evrosonga čemu će doprineti i gigantska dvorana, ogroman broj gostiju i novinara i medijska pompa, koju je potpomogao i premijer Putin, koji je ‘'iznenada'' došao da vidi kako teku završni pripremni radovi u areni.

 

 



Komentari (4)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Neven Anđelić Neven Anđelić 22:59 14.05.2009

tursko-bosanska veza

...je zapravo nastavak tursko-jugoslavenske. godinama su oni nama (SFRJ) davali 12 poena a mi njima ako sta ostane nakon samodokazivanja muzickih urednika iz zirija. raspadom zemlje turci su samo probrali sebi najdraze i nastavili po starom. a glas bih je zanimljiv. srbija, hrvatska, turska su tri prvoplasirane.
Mića Marković Mića Marković 19:05 15.05.2009

Evro

Svojevremeno sam kao urednik TV Beograd više godina bio zadužen za Evrosong,bilo kao zvanični predstavnik JRT-a, kao što je to bilo u Brajtonu kada je nastupala Korni grupa, bilo kao član komisije eksperata.
Za one mladje blogere podatak da je ova manifestacija dugo vremena bila radjena po formuli, u kojoj su nastupali vokalni solisti uz pratnju Revijskog orkestra zemlje domaćina, bez ikakvih posebnih scenskih efekata. Promene su nastale pojavom vokalno-instrumentalnih grupa. Tehnički nije bilo moguće obezbediti adekvatne tonske uslove, pa se išlo na varijantu "backing track". Grupe su mogle doneti na traci snimljene instrumente,ali samo one koji su se nalazili na bini. Samim tim bio je otvoren put za proširenje u vidu dodatnih elemenata,kao što su balet i razne druge vrste performansa.
Tada pravila nisu dozvoljavala da se koristi drugi jezik sem jezika zemlje iz koje su dolazili izvodjači.
Čitajući pažljivo pravila ustanovio sam da nigde ne piše da se to ne može uraditi na generalnoj probi,koju slušaju svi žiriji, ali bez slike, pa su Kornijevci na probama Generaciju izvodili naizmenično na našem i engleskom jeziku.Tako smo eto mi prvi na neki način bili ti, koji su kasnije doveli do promene pravila o upotrebi jezika. I danas mislim da to nije dobro,ali pritisci izvodjača i autora su bili ogromni,pa se i tu popustilo.
Od svih pravila danas su na snazi ostala samo dva: vokalno izvodjenje mora biti živo, i kompozicije ne mogu da traju duže od 3 minuta. Vrlo brzo počelo je kršenje prvog. Na traci se sve češće pojavljuje jedan snimljeni vokal, a u izvodjenju ide živo isti taj vokal u dupleksu. Koliko sam primetio ovo se za sada toleriše.
Najveće muke svih tih godina imali smo sa sistemom glasanja. Broj nezadovoljnih se povećavao,posebno onih koji su se loše plasirali, pa su ta pravila vrlo često menjana.
Priče o tome da se stvari u glasanju nameštaju iz mog iskustva nemaju potvrdu. Za sve godine dok sam radio taj posao, samo jednom se dogodilo da su predstavnici jedne zemlje učesnice u direktnom kontaktu mesec dana ranije tražili da se dogovorimo o uzajamnom davanju poena. Ponudu sam naravno kategorički odbio. Nju je i tehnički bilo nemoguće sprovesti, jer bi bilo potrebno, da ako ne sve, a ono bar većinu članova ubedim da ne glasaju po svojoj savesti, što su oni izgleda na neki način čini se uspeli. Prateći te godine takmičenje, a predpostavljajući da su sa takvom ponudom bili i kod nekih drugih učesnika ustanovio sam da u svojoj nameri nisu uspeli.
Završio bih rečima predstavnika BBC-a izrečenoj na kraju jednog od mnogih sastanaka: "Mislim da bi Evrosong trebalo posmatrati isključivo kao nedužan komadić subotnje zabave i nikako drugačije". Bilo bi dobro da je tako.
Velimir Mladenovic Velimir Mladenovic 12:05 16.05.2009

w

za ovakvu kic paradu, licno mislim da ne treba trositi toliko novca, i mi smo napravili eurosong,a potrosili smo 5 puta manje od rusa. nije sve u novcu, ima neceg i u talentu
neoklasicar neoklasicar 12:35 19.05.2009

Dušeci

"i po svemu duseći neće moći da se pokrije prihodima. "...sudeći ili dušeci ? Šalu na stranu...bilo bi dobro da ako se razumeš malkice u ekonometriju izračunaš koeficijent korelacije između pobede na Eurosongu i stope rasta BDP-a...ako je to uopšte moguće i ako ima smisla...kažu da je neki britanac računao koeficijent detreminacije između broja kišnih dana u GB i stope inflacije...

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana