Društvo| Obrazovanje

Besplatni udžbenici

niccolo RSS / 17.01.2021. u 08:59

Jedna od retkih tema u poslednje vreme koja nema veze s koronom ili sveprisutnim političarima jesu udžbenici koji su besplatno dostupni na sajtu Fondacije „Alek Kavčić“. Kavčić je inače bivši đak Matematičke gimnazije i profesor na Karnegi Melon univerzitetu u SAD, dok je cilj njegove fondacije obezbeđivanje besplatnih udžbenika za osnovce u Srbiji.

 

Prvi udžbenici okačeni na sajt su udžbenici za treći i sedmi razred u izdanju Zavoda za udžbenike.

 

Ostali izdavači su odmah složno skočili da osude ovu inicijativu profesora Kavčića. Između ostalog, Udruženje izdavača udžbenika, u kome je 15 izdavačkih kuća, apelovalo je na roditelje i nastavnike da „ne nasedaju na jeftine političke trikove zarad samoreklamiranja jedne osobe kojima bi se kvalitet obrazovanja u Srbiji suštinski unazadio“.

 

Bez obzira što svi znamo da ne postoji takvo nešto kao što je besplatan ručak (pa samim tim ni nešto što je besplatan udžbenik) tj. da je osnovno pitanje besplatnih udžbenika ko će ih platiti (a da to nisu roditelji), nisam baš preterano ubeđen ni u naročit kvalitet našeg sadašnjeg obrazovanja – te da bi s tog stanovišta bilo moguće da se on suštinski unazadi – niti vidim na koji način se ovom inicijativom uopšte može unazaditi kvalitet obrazovanja. 

 

Naravno, možda postoji nešto što ja ne vidim pa me zanima i mišljenje drugih blogera o ovom, po meni važnom, društvenom pitanju.

 



Komentari (202)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

milisav68 milisav68 09:48 17.01.2021

Veleizdaja

Ako za nešto stvarno može da se kaže da je izdaja, bez jeftine političke etikete, onda je to "reforma" školstva/obrazovanja i marifetluci sa udžbenicima.

Napravljen je takav reket za roditelje, da bi se i mafijaši postideli.Svako malo se menjaju programi, i štampaju novi udžbenici da ne bi mogli da se nasleđuju ili kupe polovni, plus što je napravljen sistem sa popunjavanjem i dopisivanjem unutar tih udžbenika i radnih sveski, da se sve srozalo na najobičniji kurs/kviz, gde uz malo sreće može da se sakrije neznanje.

U mom okruženju se to "rešava" tako što roditelji jednostavno ne kupuju udžbenike (ne svi, ali dobar deo), i što se učitelji/nastavnici "snalaze" sa nekim diktiranjem ili jednostavno otaljavaju posao poklanjanjem ocena po slobodnoj proceni.

Epilog svega toga ne sluti na dobro.

A ovo što je uradio Aleks Kavčić je za svaku pohvalu.
iqiqiq iqiqiq 10:43 17.01.2021

Re: Veleizdaja

Pa sad će da proglase čoveka nekompetentim i da zabrane te besplatne udžbenike.
Koleginica i ja smo računale koji su to prihodi, sa obzirom da po detetu slobodno racunajte 100 eura po godini školovanja dakle 1200 eura po detetu minimum
Ja sam izgurala dvoje kroz osnovno i srednje, znavi 2400 eura. Pa sad samo jos broj maturanata godišnje pomnozite sa brojem i dobićete lepe prihode.
Znam komšiju koji je hteo da se bavi tim biznisom, ali nije mogao ni prići izdavačkom lobiju
I najlepše od svega što je to zagarantovan prihod izdavačima, jer ako dete nema udžbenik, nastavnici dele keceve. Znači nema kopiranja ili pozajmice. Pravi Nušić na delu, dobro dete mesara i loše dete grobara
zilikaka zilikaka 10:52 17.01.2021

Re: Veleizdaja

Pa sad će da proglase čoveka nekompetentim i da zabrane te besplatne udžbenike.

Ne mogu, oni ore objave za svaki udžbenik dobiju saglasnost Ministarstva, kao i svi za svoje.
Jedino ostaje sad da se vide prosvetni radnici na terenu. Ne znam da li nastavnik dobija neku "zahvalnicu" od izdavača, kao što recimo lekari dobijaju one seminare na egzotičnim destinacijama), ako kod svojih učenika odabere odreženi užbenik, ali svakako sad treba redom pratiti i reagovati, jer niko ne može da me ubedi da ovi ovakvi besplatnii baš ne valjaju a oni koji se skupo lsađaju su baš super.
U krajnjoj liniji, i sama sam ovde pisala o sadržaju jednog udžbenika iz fizike, onda kad sam kao roditelj to pratila.

Cena naravno nije garant nikakvog kvaliteta nego sama nečije dobre zarade.
milisav68 milisav68 10:57 17.01.2021

Re: Veleizdaja

Znam komšiju koji je hteo da se bavi tim biznisom, ali nije mogao ni prići izdavačkom lobiju

Ma to je dignuto na najviši nivo, bila vest da je vlasnik Kleta iz Nemačke išao kod Vučića da urgira.
niccolo niccolo 12:26 17.01.2021

Re: Veleizdaja

Svako malo se menjaju programi, i štampaju novi udžbenici da ne bi mogli da se nasleđuju ili kupe polovni, plus što je napravljen sistem sa popunjavanjem i dopisivanjem unutar tih udžbenika i radnih sveski, da se sve srozalo na najobičniji kurs/kviz, gde uz malo sreće može da se sakrije neznanje.

Da, saglasan. Čak sam ovih dana nešto pročitao da se za ne znam koje razrede udžbenici biraju (odobravaju od strane ministarstva) za jednu godinu jer se nešto menja program - a kad se menja program onda se udžbenici biraju za jednu godinu, pa posle toga na tri.

jer niko ne može da me ubedi da ovi ovakvi besplatnii baš ne valjaju

Ovi koji su prvi objavljeni su udžbenici Zavoda, dakle ne neki koje je on sam skupio ljude i objavio udžbenike, već udžbenici koje i inače Zavod objavljuje.
cydonia cydonia 01:30 18.01.2021

Re: Veleizdaja

Napravljen je takav reket za roditelje

Da li neko zna kada nastavnici donose odluku koji ce se udzbenik koristiti sledece godine i da li imamo vremena da "pritisnemo" nastavnike za sledecu godinu ili je to vec gotovo?
shmoo shmoo 02:20 18.01.2021

Re: Veleizdaja

cydonia
Napravljen je takav reket za roditelje

Da li neko zna kada nastavnici donose odluku koji ce se udzbenik koristiti sledece godine i da li imamo vremena da "pritisnemo" nastavnike za sledecu godinu ili je to vec gotovo?



Отприлике у марту, априлу сваке године предаје се списак уџбеника за следећу школску годину. Нема неког чврстог термина, али у тим месецима се то обично ради... Састану се стручна већа за предмете (некада се то звало актив) и ту се наставници једног предмета договоре које ће уџбенике користити следеће године и то онда предају управи школе.
zaharaga zaharaga 09:48 17.01.2021

A sta je u tim besplatnim udzbenicima?

Zna li se sadrzaj tih besplatnih udzbenika? Od toga sta je u udzbeniku zavisi moj stav prema knjizi, bez obzira da li se placa ili je besplatna. Kojim pismom su udzbenici stampani? Vec to ima daleko vecu tezinu nego cena.
milisav68 milisav68 10:04 17.01.2021

Re: A sta je u tim besplatnim udzbenicima?

zaharaga
Zna li se sadrzaj tih besplatnih udzbenika? Od toga sta je u udzbeniku zavisi moj stav prema knjizi, bez obzira da li se placa ili je besplatna. Kojim pismom su udzbenici stampani? Vec to ima daleko vecu tezinu nego cena.

Link
zilikaka zilikaka 10:12 17.01.2021

Re: A sta je u tim besplatnim udzbenicima?

Zna li se sadrzaj tih besplatnih udzbenika? Od toga sta je u udzbeniku zavisi moj stav prema knjizi, bez obzira da li se placa ili je besplatna.

Udžbenike su pisali stručni ljudi, koji su za taj posao bili plaćeni, a platila ih je upravo fondacija. Znaći, pisano je namenski, za naš sistem i trenutni nastavni program. Dalje, udžbenici su, svaki pojedinačno, odobreni od strane Ministarstva, kao i svi drugi udžbenici koji se koriste.
Takođe, od Zavoda za udžbenike je otkupio pravo izdavanja nekih već postojeđih njihovih, pa mođe da ih "deli" kako hoće. Rekao je da sve te tr
Kavčić je prošle nedelje gostovao kod Ljubice Gojgić na RTV1 i detljno objasnio sve.
Fondacija snosi troškove svega toga i rekao je da iznose oko milion evra ali da tržište udžbenika vredi 100miliona, jer se (osim nemalih dodatih troškova štampanja), dalje svi i svako ugrađuju.

Oni postvljaju besplatno u elektronskoj formi, plus verzija pripremljena za štampu, ako neko ima nameru da preuzme i štampa veći broj toga.




milisav68 milisav68 11:00 17.01.2021

Re: A sta je u tim besplatnim udzbenicima?

Oni postvljaju besplatno u elektronskoj formi, plus verzija pripremljena za štampu, ako neko ima nameru da preuzme i štampa veći broj toga.

Pre nego što "skineš" piše da je za ličnu upotrebu, što znači da treba svako da skine i da štampa sam ako hoće.
zilikaka zilikaka 11:46 17.01.2021

Re: A sta je u tim besplatnim udzbenicima?

Pre nego što "skineš" piše da je za ličnu upotrebu, što znači da treba svako da skine i da štampa sam ako hoće.

Jeste, ali je prićao da su troškovi štampe u boji u malim serijama ispod 2 dinara po strani, i da su oni objavili verziju koja može direktno da se štampa.
niccolo niccolo 12:29 17.01.2021

Re: A sta je u tim besplatnim udzbenicima?

Zna li se sadrzaj tih besplatnih udzbenika? Od toga sta je u udzbeniku zavisi moj stav prema knjizi, bez obzira da li se placa ili je besplatna. Kojim pismom su udzbenici stampani? Vec to ima daleko vecu tezinu nego cena.

Kao što rekoh gore, ovi za sada objavljeni su odobreni od strane ministarstva. E sad, šta u njima tačno piše to ti ne mogu reći. Ali vidim da su na ćirilici (osim za engleski, logično).
st.jepan st.jepan 13:46 17.01.2021

Re: A sta je u tim besplatnim udzbenicima?

Ali vidim da su na ćirilici (osim za engleski, logično)

A matematika?
Zar nije i MATEMATIKA na čistoj latinici?
apacherosepeacock apacherosepeacock 14:30 17.01.2021

Re: A sta je u tim besplatnim udzbenicima?

st.jepan
Ali vidim da su na ćirilici (osim za engleski, logično)

A matematika?
Zar nije i MATEMATIKA na čistoj latinici?


Jok, na arapskom je..
niccolo niccolo 16:41 17.01.2021

Re: A sta je u tim besplatnim udzbenicima?

Zar nije i MATEMATIKA na čistoj latinici?

gavros gavros 13:03 19.01.2021

Re: A sta je u tim besplatnim udzbenicima?

U vrijeme ratnih devedesetih imali smo profesora koji je matematiku prebacio u ćirilicu, sve opšte brojke su mu bile ćirilične.Ludnica!
alselone alselone 11:51 17.01.2021

Ovo je najveći patriotizam u Srbiji

U poslednjih 50 godina.


niccolo niccolo 12:30 17.01.2021

Re: Ovo je najveći patriotizam u Srbiji

I meni deluje da je ovo sistem koji bi suštinski mogao da funkcioniše. Jeste da onda ne bi bilo sto izdavača, ali ne vidim da je pluralizam u tome nešto naročito dobro doneo.
shmoo shmoo 12:48 17.01.2021

Re: Ovo je najveći patriotizam u Srbiji

alselone
U poslednjih 50 godina.






alselone alselone 20:22 17.01.2021

Re: Ovo je najveći patriotizam u Srbiji

Mene zaista oduševljava šta je čovek uradio.

Reći ću sada nešto pipavo i molim da me razumete na pravi način. Mnogi koji su donirali pare, urade "nemaštovito" i jednostavno. Kupe računare za školu. Ili poprave krov. Ili kupe skener za bolnicu. Sve je to divno i vredno svake hvale i zahvalnosti ali ovo što je Kavčić uradio je genijalno, je dugoročno, ima pomoć na veoma širok spektar ljudi, je zahtevalo mnogo truda i preganjanja sa državnim službama, pa akreditacije, pa autori pa programeri. Čovek se zaista potrudio nije "samo" pozvao Simens i rekao "deder jedan skener za bolnicu, taj i taj".
niccolo niccolo 20:25 17.01.2021

Re: Ovo je najveći patriotizam u Srbiji

Tako je, mogao je i on samo da kupi određeni broj udžbenika pa ih podeli. Ova ideja je mnogo dugoročnija i može mnogo više da utiče na sistem pisanja/odobravanja/štampanja i distribuiranja udžbenika.

No si me sad podsetio na ovo iz donjeg Tasinog komentara:
Hausman smatra da je tadašnji predlog zakona bio protivan pravilima EU u pogledu slobodne konkurencije na tržištu i zaštite investitora time što je predviđao postojanje državne komisije koja bi ograničavala cene udžbenike i samim tim smanjivala prihode izdavača.

Ovo nije tačno, postoje razne delatnosti kod kojih su cene ograničene. Evo baš u energetici svi koji se bave prenosom/transportom/distribucijom itd. imaju regulisane (što će reći organičene) cene.
alselone alselone 20:45 17.01.2021

Re: Ovo je najveći patriotizam u Srbiji

Tako je, mogao je i on samo da kupi određeni broj udžbenika pa ih podeli. Ova ideja je mnogo dugoročnija i može mnogo više da utiče na sistem pisanja/odobravanja/štampanja i distribuiranja udžbenika.


Da, da, upravo to. Čovek nam nije dao ribu nego nas je naučio da pecamo. :)

Ovo nije tačno, postoje razne delatnosti kod kojih su cene ograničene. Evo baš u energetici svi koji se bave prenosom/transportom/distribucijom itd. imaju regulisane (što će reći organičene) cene.

Ovo sa cene u Evopi a pogotovo u Americi nisam baš siguran, ali nema ni veze, svakako postoje sektori u kojima je neophodno regulisati cene.
niccolo niccolo 21:10 17.01.2021

Re: Ovo je najveći patriotizam u Srbiji

Ovo sa cene u Evopi

Mislio sam na tarifne metodologije, preko njih možeš da utičeš da prirodni monopol ne divlja sa troškovima koje će neko drugi da plati.
nikvet pn nikvet pn 10:51 18.01.2021

Re: Ovo je najveći patriotizam u Srbiji

alselone

Mene zaista oduševljava šta je čovek uradio.


И мене. Ово је стварно јак милионски ударац гангстерају. Ритаће се они али у коначници губе.

Иначе ко помисли да је ово убиство књиге у науци... хм, у праву је. Шта да се ради, свет иде напред. И мене је у првом разреду дочекало перо и мастило па не патим због хемијске и наливпера што су их прегазили. Краснопис је остао колатерална штета.

То су само емоције. Можда ми је мало жао стручних књига али ако једна добра анимација прецрта гомилу страница онда је то није за кукање него за поштовање.
gedza.73 gedza.73 12:13 18.01.2021

Re: Ovo je najveći patriotizam u Srbiji

nikvet pn
Иначе ко помисли да је ово убиство књиге у науци... хм, у праву је. Шта да се ради, свет иде напред. И мене је у првом разреду дочекало перо и мастило па не патим због хемијске и наливпера што су их прегазили. Краснопис је остао колатерална штета.

То су само емоције. Можда ми је мало жао стручних књига али ако једна добра анимација прецрта гомилу страница онда је то није за кукање него за поштовање.

Apdejtovan Gutenberg.

Umesto prepisivanja doprineo je da knjiga bude dostupnija većem broju ljudi. I meni su papirni strip i knjiga bliži (ne mogu da čitam na tabletu-lap topu knjigu sa istim uživanjem) ali je mnogo brže, lakše pronaći neki podatak u digitalnoj verziji i uporediti sa nekoliko različitih izvora.

Najverovatnije su svi SF gikovi pročitali SImonsa a on je još početkom devedesetih opisao implante poput eksternih harddiskova preko kojih su dostupni svi podaci. Nekome će to da zakržlja mozak, nekoga da unapredi. Kao i sve tehničke inovacije u istoriji od točka do Zozonizatora željka Mitrovića





niccolo niccolo 20:13 18.01.2021

Re: Ovo je najveći patriotizam u Srbiji

Ово је стварно јак милионски ударац гангстерају.

Baš sam sinoć nešto razmišljao, to je jednostavno promena na tržištu. Pa ko se prilagodi prilagodi, ko ne propadne (ko Nokija i Blekberi na tržištu mobilnih telefona).
alselone alselone 20:15 18.01.2021

Re: Ovo je najveći patriotizam u Srbiji

Ja se nadam da će svi ostali propasti.
shmoo shmoo 12:47 17.01.2021

Као прво

хвала ти за овај пост и препорука за њега.

Помињао сам ја ту акцију Кавчића и раније током протеклих месеци на Блогу Б92, али су ти коментари прошли незапажено. Овиме си рефлекторе, барем на Блогу, уперио на то питање.


А као друго, ево како нам стоје ствари по том питању тржишта уџбеника у овој економској ситуацији какву имамо у Србији:


Monopol na srpskom tržištu skoro pola veka imao je "Zavod za izdavanje udžbenika", što je na kraju dovelo do prevaziđenih i staromodnih udžbenika.

Tržište se postepeno otvara početkom 2003. godine, da bi nekoliko godina potom dostiglo puni stepen liberalizacije, a novi domininatni igrač koji je preuzeo najveći deo tržišta postaje nemački “Klet”.

Prema podacima koji se odnose na period od 2016. do 2018. godine, a do kojih je BIRN došao obradom podataka objavljenih na zvaničnoj internet stranici Ministarstva prosvete, Klet zajedno sa svojim ćerka firmama pokriva skoro 50 odsto tržišta udžbenika za osnovne škole.

Procena Ministarstva prosvete za 2014. godinu bila je da cena jednog kompleta udžbenika u proseku za osnovnu školu iznosi 110 evra, a za srednju školu 170 evra.

Računica Ministarstva pokazuje da je okvirna vrednost tržišta udžbenika oko 100 miliona evra. Međutim, ta računica bi bila tačna ako bi svaki đak u Srbiji kupio novi komplet knjiga, što često nije slučaj, tako da izdavači sa kojima su razgovarali novinari BIRN-a procenjuju da je realna vrednost tržišta oko 50 miliona evra.

Veliki broj izdavača uzrokovao je hiperprodukciju naslova, tako da je danas registrovano skoro 80 izdavača, kao i 1.700 naslova za osnovnu školu. Borba za tržište smanjila je transparetnost i povećala korupciju prilikom nabavke udžbenika.

Praksa „nagrađivanja“ nastavnika i škola u slučaju da se opredele za određenog izdavača počela je od dana kada je otvoreno tržište i vremenom je poprimala ogromne razmere.

Izdavači su postajali sve izdašniji i velikodušniji, pa se od šolja za kafu i torbi, vremenom prešlo na televizore za škole, besplatne seminare i računare za nastavnike.

Sve ovo navelo je Ministarstvo prosvete, na čelu sa tadašnjim ministrom Srđanom Verbićem, da krajem 2014. godine inicira izradu novog Zakona o udžbenicima.

Predlagač zakona je tada najavio da su primarni ciljevi zaštita porodičnog budžeta, jer su izdaci za školske knjige iz godine u godinu postajali sve veći, kao i smanjivanje korupcije prilikom nabavke udžbenika.

Osnovne novine koje je zakon trebalo da donose bili su limitiranje maksimalne cene udžbenika, ograničavanje obima knjiga i zabranu poklona koji nastavnici dobijaju od izdavača i obavezu za sve izdavače da štampaju udžbenike na jezicima manjina.

Podzakonski akt koji bi limitirao cenu udžbenika nikada nije donet, preporuka o ograničavanju obima knjiga takođe nije primenjivana, dok je najveći izdavač “Klet” nakon izglasavanja Zakona nastavnicima širom Srbije poklanjao tablet računare sa besplatnim internetom.

’Nije lobiranje, to je normalno’

Posle samo jednog sastanka izdavača i predstavnika Ministarstva sredinom 2014. godine bilo je jasno da dve strane neće lako naći zajednički jezik.

Izdavači su istog trena shvatili da im novi zakon umanjuje zaradu, što je pokrenulo momentalnu i koordinisanu akciju kako bi se sprečilo njegovo izglasavanje.

Ubrzo je na adresu Vlade stiglo i pomenuto pismo koje je prvi čovek “Kleta” uputio u aprilu 2015. tadašnjem premijeru Aleksandru Vučiću.

Filip Hausman je u pismu istakao dve ključne stvari koje ga čine nezadovoljnim.

Prvenstveno, nije mu bilo po volji što je sa liste za privatizaciju skinuto državno preduzeće “Zavod za izdavanje udžbenika”, koje je on hteo da kupi i pripoji “Kletu”.

A zatim, predlog Zakona o udžbenicima, koji se prema njegovom mišljenju kosi sa evropskim standardima, što je usmeno već rekao Vučiću mesec dana pre nego mu je poslao pismo.


„Koristim ovu priliku da vas podsetim na naš razgovor koji smo vodili u Štutgartu, kada sam vam objasnio sve razloge za moju zabrinutost povodom novog zakona o udžbenicima, i kada sam razumeo da postojeći nacrt ovog zakona ’neće proći skupštinu’“ navodi se u pismu.

Hausman za BIRN kaže da nikada, pa ni prilikom obraćanja tadašnjem srpskom premijeru, on i njegova kompanija nisu prekršili ni jedan zakon, već su samo hteli da istaknu svoju poziciju.

Aleksandar Vučić nije odgovorio na pitanje BIRN-a upućeno mejlom da li je prilikom razgovara sa Hasumanom obećao da zakon neće biti izglasan u postojećem obliku.

Na pitanje da li je Vučićeve reči koje je i sam citirao u pismu shvatio kao obećanje, Hausman kaže da mu „Vučić ništa nije obećao”.

„Njegovu izjavu razumeo sam kao prognozu o daljem razvoju zakonodavnog procesa“, navodi se u pismenom odgovoru Hausmana.

Prognoza se obistinila, pa je predlog Zakona povučen, međutim, izmene koje je pretrpeo su bile minimalne i nisu išle previše u korist Kleta i ostalih privatnih izdavača.

Hausman smatra da je tadašnji predlog zakona bio protivan pravilima EU u pogledu slobodne konkurencije na tržištu i zaštite investitora time što je predviđao postojanje državne komisije koja bi ograničavala cene udžbenike i samim tim smanjivala prihode izdavača.

Prema mišljenju Agencije za borbu protiv korupcije i tadašnjeg Ministarstva prosvete, uplitanje države prilikom formiranja cene je u ovom slučaju opravdano, iako je protivno zakonima tržišta. Kako kažu, krajnji kupac, to jest, roditelj, ne bira prozvod koji plaća, to jest udžbenike, tako da se udžbenici ne mogu prodavati po principima slobodnog tržišta.

Zakonom je bilo predviđeno da Ministarstvo prosvete i Ministarstvo trgovine usaglase pravilnik po kome bi se formirala cena udžbenika, ali pravilnik nikada nije stupio na snagu.

Milovan Šuvakov, koji je u to vreme bio pomoćnik ministra prosvete Srđana Verbića, kaže za BIRN da je neposredno pre usvajanja pravilnika u Ministartvo trgovine došao nemački ambasador koji je razgovarao sa ministrom Rasimom Ljajićem.

„Ručna na pravilnik direktno je povučena iz nemačke ambasade“, tvrdi Šuvakov.

Ljajić potvrđuje da je razgovarao sa nemačkim ambasadorom na ovu temu, ali negira da je to razlog neusvajanja pravilnika.

„Normalno je da ambasadori pritiskaju za interese kompanija iz svojih zemalja, ali naše je da ne podlegnemo tim pritiscima. Nema govora da je udovoljeno njihovom zahtevu. Jednostavno smo Ministartvu prosvete uložili racionalne primedbe na pravilnik i mesecima nismo dobili odgovor na njih“, kaže Ljajić.

U nemačkoj ambasadi za BIRN su kratko saopštili da oni u principu podržavaju nemačke privrednike koji su, poput izdavačke kuće Klet, aktivni u Srbiji i zalažu se za fer okvire poslovanja.

“Ambasada se principijelno ne izjašnjava o pojedinostima razgovora sa nadležnim srpskim institucijama”, stoji u odgovoru.

Dva ministarstva su tek u julu 2016. godine usvajili zajednički predlog pravilnika, ali ni on nikada nije stupio na snagu. Ministru Verbiću je prestao mandat, a novi Ministar Šarčević ni posle više od godinu dana nije potpisao pravilnik.

U novom Zakonu iz 2018. godine nema člana koji reguliše maksimalnu cenu udžbenika.

Pretnje i pritisci

Bivši ministar prosvete Srđan Verbić i njegova pomoćnica Zorana Lužanin u razgovoru za BIRN objašnjavaju da je pismo vlasnika “Kleta” samo jedno u nizu koje su stizale na adresu Ministarstva i Vlade i da su sva imala manje-više sličan ton.

“Zakon neće ući u Skupštinu dok se ne dogovoriš sa Kletom”, bivši ministar prosvete Srđan Verbić za BIRN prenosi reči koje mu je aprilu 2015. godine uputio tadašnji šef kabineta premijera Ivica Kojić.

Na pitanje BIRN-a da prokomentariše ovakvu ocenu bivšeg ministra Verbića, Ivica Kojić u pisanom odgovoru kaže da on nikome ništa nije naređivao, nego da je pokušao da kao izaslanik predsednika Vlade pomogne u nalaženju rešenja u trenutku kada je izgledalo da su predstavnici izdavača i ministarstva u oštrom sukobu.


Verbić je u februaru 2016. godine pismeno obavestio Agenciju za borbu protiv korupcije da je tokom izrade Zakona bio „izložen pritiscima, pretnjama i pokušajima zastrašivanja od strane određenih izdavačkih kuća, kao i drugih lica koja su bila povezana sa tim izdavačima“.

Agencija je Verbićevu prijavu prosledila Višem javnom tužilaštvu, koje je u julu 2016. godine utvrdilo da u ovom slučaju izdavačke kuće nisu počinile krivično delo i donelo odluku da nema razloga za pokretanje krivičnog postupka.


Pisma je pisao i izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju nemački parlamentarac Dejvid Mekalister koji se obratio predsednici Odbora za obrazovanje Aleksandri Jerkov.

On se u pismu pozvao na primedbe Kleta koji mu se požalio da predlog Zakona favorizuje jedinog državnog izdavača “Zavod za izdavanje udžbenika” koji je bio u obavezi da štampa sve niskotiražne udžbenike, a pre svega, one na jezicima nacionalnih manjina.

U “Zavodu” kažu da ovime ne da nisu privilegovani, već da naprotiv štampanje ovih udžbenika samo stvara gubitke.

U odgovoru na pitanje BIRN-a šta ga je motivisalo da se aktivno uključi u javnu debatu oko Zakona o udžbenicima, Mekalister kaže da ga je izdavačka kuća Klet obavestila o predlogu spornog zakona i da mu je rečeno da postoji mogućnost da planirani zakon ugrožava načela slobodne konkurencije.

„Kako mi nije bilo najjasnije stanje stvari, pismom sam se obratio predsednici Odbora za obrazovanje Aleksandri Jerkov“, navodi se u pisanom odgovoru Mekalistera.


Prilikom izrade zakona prekršena je ustaljena procedura donošenja pravnog akta koja počinje tako što radna grupa izradi nacrt, posle toga sledi javna rasprava, zatim se predlog dostavlja drugim ministarstvima, nakon toga ga usvaja Vlada i na kraju ulazi u skupštinsku proceduru.

Umesto toga od maja do avgusta 2015. godine održana su četiri sastanka u Vladi Srbije. Na prvom sastanku 6. maja 2015. godine, pored predstavnika drugih izdavača, prisutan je bio i vlasnik Kleta, Filip Hausman.

On za BIRN objašnjava da u tome nema ništa sporno i da su pored njega bili prisutni I drugi izdavači iz Srbije.

Od poklona do mita

Na pitanje kako komentariše novi zakon koji je usvojen aprila 2018. bivši ministar prosvete Srđan Verbić kaže da to nije zakon o udžbenicima, već zakon o izdavačima. “To je sve direktna posledica nekontrolisanog upliva velikih izdavača u tržište udžbenika”.

Novim zakonom daje se mogućnost izdavačima, a pre svega onima sa najviše para i najbogatijim fondom za nagrade, da ponovo krenu sa praksom nagrađivanja nastavnika i škola ukoliko se opredele za njihove udžbenike.

Prethodni zakon iz 2015. je zabranio poklone za nastavnike i donacija za škole jer je to prepoznato kao jedan od glavnih koruptivnih elemenata prilikom odabira udžbenika.

Maksimalna vrednost poklona svedena je na olovku i blokče, ali to nije sprečilo pojedine izdavače, poput „Kleta”, da sa više stotina škola sklope ugovor o poklonu tablet računara.

Nastavnicima je obećano da će dobiti tablet računar sa internet uslugom ukoliko naruče 20 udžbeničkih kompleta “Kleta”, a promotivna akcija otpočela je u trenutku kada su škole i profesori morali da izaberu koje će udžbenike da koriste u naredne tri godine.

Obaveza biranja udženika na svake tri godine, a ne svake godine kakva je bila dotadašnja praksa, bilo je regulisano zakonom iz 2015. godine. Zato je izdavačima te godine bilo veoma stalo da što veći broj škola izabere baš njihove udžbenike.

U Kletu objašnjavaju da ovi tableti nisu poklon, već pomoćno sredstvo za rad.

„Tableti nisu dati nastavnicima već na revers školi, potpuno u skladu sa zakonom. Recimo da je 340 škola bilo uključeno“, objašnjava Gordana Knežević-Orlić iz Kleta.

Ipak, Ministarstvo prosvete na čijem čelu je tada bio Verbić je pisanim putem naložilo svim školama da raskinu ove ugovore.

Sve ovo je bio povod da Agencija za borbu protiv korupcije u aprilu 2016. godine osnuje specijalnu radnu grupu koja će se baviti zloupotrebama prilikom nabavki udžbenika.

Jedan od zaključaka ove radne grupe glasi: „Zaključeno je da je Prosvetna inspekcija mogla da učini više u postupku utvrđivanja nepravilnosti prilikom izbora udžbenika... Takođe, Ministarstvo prosvete moglo je da pokrene prekršajne postupke što je propustilo da učini“.

“Prosvetna inspekcija je postupala samo po predstavkama zainteresovanih i u skladu sa svojom nadležnošću vršila kontrolu procedure izbora udžbenika”, objašnjava za BIRN Bogoljub Lazarević, pomoćnik ministra za inspekcijske poslove.

„U navedenim kontrolama nisu pronađene nepravilnosti kada je u pitanju primena Zakona o udžbenicima”, kaže Lazarević.

Dolaskom novog ministra prosvete Mladena Šarčevića, prekinut je rad radne grupe za sprečavanje zloupotreba u Agenciji za borbu protiv korupcije.

”Novi ministar dalje nije obaveštavao Agenciju o korupciji u prosveti vezano za udžbenike“, stoji u dopisu agencije.

Jedini “kamenčić u cipeli” privatnih izdavača za sada ostaje prijava koju je Agencija za borbu protiv korupcije podnela tužilaštvu u julu 2016. godine, a koja se odnosi na nezakonitosti prilikom nabavke udžbenika, to jest, dodele tablet računara.

U Višem javnom tužilaštvu kažu da dve godine od ove predstavke istraga nije okončana.

“Navedeni predmet se nalazi na proverama u policiji po našem zahtevu za prikupljanje potrebnih obaveštenja, tačnije, predmet je u predistražnoj fazi”, kažu u Višem javnom tužilaštvu za BIRN.



Читав текст са све графиконима и кратком историјом издавања уџбеника у Србији 2009-2018 можете погледати на овом ЛИНКУ. Вреди.


Из свог угла наставника који годинама то гледа непосредно, додаћу следеће:

Основни комплет уџбеника за српски језик и књижевност издавачке куће Клетт за, на пример 5. разред основне школе кошта оволико - Читанка 890 динара, Граматика 790 динара, Радна свеска 590 динара.

Укупно 2270 динара.

Помножите ту цифру са, отприлике, 10 предмета за које се захтевају уџбеници за рад на часу и код куће и долазимо до цифре 20 000-25 000 динара.

Па пута двоје, троје,... деце у кући.

О томе да се сваке године мењају наставни програми и садржаји и да млађа деца не могу да користе уџбенике своје старије браће и сестара и да не причамо.

И то толико кошта само основни комплет. Без наставних листића,пропратне литературе, школског издања Правописа,... (До пре десетак година сви моји ученици су морали да на сваком часу на клупи држе свој примерак школског издања Правописа, коштао је 250 динара, и да га консултују сваки пут када им затреба док нешто пишемо. Заједно, сви на часу пролазимо кроз ту нечију језичку недоумицу, што каже професор Клајн. Покушавао сам на тај начин да их навикнем да користе Правопис и ван школе. Ја сам моје школско издање оног Правописа из 1960. користио од трећег разреда основне до четврте године гимназије. И вреди, толико година понављања како се шта пише, остане то онда и у глави. Данас ја са оваквим ценама уџбеника немам срца да затражим од родитеља да још купују и школско издање Правописа.)

И узмите у обзир да у Србији имамо око 800 000 ученика основних и средњих школа, онда вам постаје јасно колико је стварно (што се тиче профита) тешко то тржиште школских уџбеника у Србији у којем данас практично монопол имају 2-3 издавача иако званично, "због конкуренције", имамо наводно много издавача уџбеника. Али то је лажна слика. Клетт је у међувремену покуповао 50% тих мањих издавача школских уџбеника (Логос итд.), па тако формално имамо конкуренцију, али она фактички не постоји. Остатак тржишта држи БИГЗ, а они који им, евентуално, не припадају уопште се и не виде.

У последње време Клетт (чији је директор за источну и југоисточну Европу Словенац Рок Кватерник) и БИГЗ (БИГЗ је сада у власништву Анте Жужула, блиског пријатеља Фрање Туђмана) намеравају преко својих лобија да приватизују и купе и Завод за издавање уџбеника, јединог званичног државног издавача, и да тиме заокруже своје намицање профита у Србији преко леђа ученика и родитеља.

А јасно вам је колико је то у нашој ситуацији велики проблем. Ако ни на шта друго, на децу смо сви осетљиви и сви бисмо ми хтели да им пружимо све што им треба.

И то је оно чиме ови страни издавачи на српском тржишту уџбеника и уцењују читаве породице, школе, наставнике... Једном речју читаво друштво.

И зато су овакве акције као што је ова Кавчићева вредне помињања. (Није он једини са том идејом, колико ја знам.)


Кажеш, Николо:

Bez obzira što svi znamo da ne postoji takvo nešto kao što je besplatan ručak (pa samim tim ni nešto što je besplatan udžbenik) tj. da je osnovno pitanje besplatnih udžbenika ko će ih platiti (a da to nisu roditelji),



Е, то је оно место на којем би држава са својим институцијама требало да ускочи ако јој је иоле стало до социјалне бриге за сопствено становништво и да подржи овакве акције као што је Кавчићева да бисмо са декларативног заклињања у бесплатно основно и средње образовање у Србији за све (које је ту очигледно само зарад политикантског маркетинга надлежних) коначно прешли и на стварну бригу за сопствено становништво.

По ономе што смо могли да видимо у тексту БИРН, изгледа да не можемо да полажемо баш неке велике наде у то. Барем не још увек.

Као што видиш, има појединаца. Вербића сам, рецимо, највише поштовао од свих министара просвете баш због тога што је то покушао ( и био смењен).

(То и дигитализација српског образовног система, односно стврање базе података у образовању коју пре њега никако нисмо имали и поред многобројних покушаја и потрошених иностраних донација, његове су највеће заслуге. Урадио је више него сви министри просвете које ја знам за ових мојих 30 година наставниковања у учионицама српских школа. Али то ретко ко када и каже јасно и гласно.)

Ево сада имамо и Кавчића. И још неке.

И има сигурно још таквих људи и у самом систему образовања у Србији и ван њега.

Питање је само колико је држава заиста спремна да пружи неопходну подршку таквим напорима преко својих институција.



niccolo niccolo 13:31 17.01.2021

Re: Као прво

Читав текст са све графиконима и кратком историјом издавања уџбеника у Србији 2009-2018 можете погледати на овом ЛИНКУ. Вреди.

Hvala ti za ovo, nisam znao za te detalje.

Е, то је оно место на којем би држава са својим институцијама требало да ускочи ако јој је иоле стало до социјалне бриге за сопствено становништво

Apsolutno.
gedza.73 gedza.73 14:42 17.01.2021

Re: Као прво

shmoo
Е, то је оно место на којем би држава са својим институцијама требало да ускочи ако јој је иоле стало до социјалне бриге за сопствено становништво и да подржи овакве акције као што је Кавчићева да са декларативног заклињања у бесплатно основно и средње образовање у Србији за све прешли и на стварну бригу за сопствено становништво.

Pored Kavčića još nekoliko uspešnih ljudi, stručnjaka u svojim oblastima su pričali o problemu obrazovanja. O lošem sistemu.

Kavčić je negde rekao kako u SAD ima nekih 300 miliona, kako od tog broja-kvaniteteta po logici stvari izranja kvalitet (parafraziram) ali da mi kao mala zemlja moramo da promenimo obrazovanje jer brojčano ne možemo da se merimo.

Drugi njegov kolega (i po oblasti i po filantropiji) je hteo da poboljša sistem, dekan fakulteta koji je prihvatio da se ide u korak sa vremenom nakon javnih prozivki iz esnafskog udruženja 'Obrazovani Ludisti' je dao ostavku.

Svima su puna usta kako je sramota što motamo kablove a niko ne kaže za šta se i kako se obrazuju nove generacije. Na čemu počiva obrazovanje? Na mogućnosti polemike? Kritike? Preispitivanja? Kreativnosti? Novih tehičkih dostignuća?

kavčić je izneo nekoliko vrlo bitnih tema pored obrazovanja. Jednu je tako dobro podvukao pod pitanje novinarke oko autorskih prava da je jadna ostala bez teksta. Drugu je prebacio na nastavnike, odnosno roditelje. Roditelji treba da, uslovno rečeno, izvrše pritisak a nastavnici na direktore i omoguće učenicima da slobodno odaberu da li će koristiti udžbenike fondacije Kavčić. Dakle u ovom slučaju lopta je u dvorištu nastavnika.

I vrlo je važno ono što je pomenuo Alselone. Kavčić je svoj novac uložio u svoju fondaciju i bez nekih uslovljavanja sve to dao zajednici.

Njegov primer bi mogli da sledimo svi. Srpske majke-pevaljke, medijski tajkuni, navijačke grupe, patrijote, mondijalisti, levičari, desničari, političari bizmismeni, it kompanije...

Još jedan iz ekipe uspešnih je skoro pričao da nakon promena i pada starog sistema mnogo ljudi živi van i nezavisno od sistema što je dobro u smislu izvesnih sloboda.

Kao što su se ti neki ljudi svojim znanjem, radom, upornošću, talentom izborili za svoju nezavisnost tako bi trebali i ostali. Počev od nastavnika. A evoluciju pustiti da odradi svoje.

zilikaka zilikaka 16:00 17.01.2021

Re: Као прво

I vrlo je važno ono što je pomenuo Alselone. Kavčić je svoj novac uložio u svoju fondaciju i bez nekih uslovljavanja sve to dao zajednici.

Njegov primer bi mogli da sledimo svi.

Za početak, ima na njihovom sajtu kako im se može donirati, a mislim da je i simbolična donacija znak podrške. A to mnogo znači onima koji su se u ovakav projekat upustili.
I zaista, ako stvarno misliš da pomogneš nekom narodu, pomozi mu da iškoluje decu, tu nema ničeg novog.
shmoo shmoo 16:19 17.01.2021

Re: Као прво

niccolo

Hvala ti za ovo, nisam znao za te detalje.


Претпоставио сам да много људи ван образовног система и не зна све детаље (а и зашто би се упуштали у нешто толико детаљно ако није њихова област), него да већина има само ту општу слику (скупи уџбеници, монопол појединих издавача на тржишту итд.) али да не зна чега све ту има. Зато и извини на дужини тог мог коментара, мора тако да би се објаснило и стекла права слика о томе. (И уједно видело колико је заправо тај Кавчићев предлог једна добра ствар за превазилажење тога у чему смо сви, цело друштво јер... Знате и сами да све полази од образовања.)

А хвала теби још једном што си покренуо тему.


gedza.73



Još jedan iz ekipe uspešnih je skoro pričao da nakon promena i pada starog sistema mnogo ljudi živi van i nezavisno od sistema što je dobro u smislu izvesnih sloboda.

Kao što su se ti neki ljudi svojim znanjem, radom, upornošću, talentom izborili za svoju nezavisnost tako bi trebali i ostali. Počev od nastavnika. A evoluciju pustiti da odradi svoje.




Мени се, Геџо, ово много свиђа!

Радимо на томе читав живот.




niccolo niccolo 16:46 17.01.2021

Re: Као прво

Svima su puna usta kako je sramota što motamo kablove a niko ne kaže za šta se i kako se obrazuju nove generacije. Na čemu počiva obrazovanje? Na mogućnosti polemike? Kritike? Preispitivanja? Kreativnosti? Novih tehičkih dostignuća?

U pravu si, obrazovni sistem propagira ćutanje i poslušnost prema autoritetima.
angie01 angie01 19:03 17.01.2021

Re: Као прво

Monopol na srpskom tržištu skoro pola veka imao je "Zavod za izdavanje udžbenika", što je na kraju dovelo do prevaziđenih i staromodnih udžbenika.


da ostanemo samo pri ovome-nisam citala ceo navod, al pretpostavljam da je to onaj stari tekst,koji je pisao neko ko nije bas dobro upoznat sa temom.

Znaci,ovo sto sam kopirala je potpuna besmilica-jer izdavac je samo servis, sadrazaj udzbenika, kao i plan i program po kome se pise, kao standarde koji se moraju zadovoljiti, propisuje-ministarstvo.

Monopol u izdavanju udzbenika-koji nije nikakva specijalnost nase zemlje,jer postoji i u drugim, zbog razumljive kontroleu skolstvu- je u ovom slucaju omogucavalanize cene udzbenika, kao i postojanje svih stamparija u Srbiji, koje suurusavanjem nacionalnog izdavaca sve odreda zatvarane ili privatizovane,cak i cuveni BIGZ,ili odlicna stamparija Birografika iz Subotice,...u Beogradu ne postoji vise ni jedna odmnogih drzavnih stamparija koje su odlicno radile-Prosveta, Slobodan Jovic, Novi danii sl.

drugo,besplatni ili jeftini udzbenici se mogu ostvariti jedino subvenciom drzave.

trece,- sada svi ti privatni izdavaci nemaju ni ozbiljnu redakciju,nego nesto prepisuju, preradjuju,....aodobrenje dobijaju od komisija iz ministarstvaciji sastavje nepoznat-citalasampratih odobrenja, gde jeocigledno da taj neko pojama nema na sta bi trebalo daobrati paznjui slicno,....jasno je staje svetumoguceobaviti, paje rezultat toga da su najprofitabilnije-citaj sa najviseodobrenja- strani izdavaci,ciji se profit iznosiiz zemlje, a pri tome sene radinio kakvim boljimiliinovativnijim udzbenicima,jer ih iliprepisuju,ili ih pisu isti autori kao i pre,...asvi poplanu programu i uputsvima za standardizaciju koje propisuje ministarstvo.....sadkako jemoguce bez prave redakcije, tri tevizije kroz sve sludzbe u nizu- urednik, lektor, korektor, likovno/graficka redakcija, glavni urednik, da se napravi nesto sto valjau recimo izdavackoj kuci koju porodicno vode mama, tata, cerka i zet, a da ne postoji nista sto podrazumeva ozbiljno izdavastvo, gde su udzbenici najkoplikovanije publikacije- zakljucite sami....i kolikoonda uopstemora bilokoji naslov da kosta.


Sa ovim besplatnim udzbenicimaimam dilemu, da li su ovi zavodovi u upotrebi u Osnovnim skolama, jer koliko sam cula, naslovi zaOS su odobreni Kleti, Skolskoj knizi, Eduki, Logosu,...jer je tu profit najveci zbog velikih tiraza.

Znaci pitanje je, da li nastavnici i ucetelji u OS koriste Zavodove udzbenike,...ako da, onda ova akcija ima smisla....a druga stavr koja mi nije jasna, je prodavanje prava izdavanja nekome drugom od strane Zavoda, ( kako sam razumela celu situaciju)- zasto bi Zavod to radio, ako je mogao knjige da proda,....jer od toga zivi, sem ako je odgovor na moje pitanje ne.
zilikaka zilikaka 19:54 17.01.2021

Re: Као прво

Sa ovim besplatnim udzbenicimaimam dilemu, da li su ovi zavodovi u upotrebi u Osnovnim skolama, jer koliko sam cula, naslovi zaOS su odobreni Kleti, Skolskoj knizi, Eduki, Logosu,...jer je tu profit najveci zbog velikih tiraza.

Udžbenici imaju odobrenje Ministarstva. To da li su u upotrebi, koliko sam razumela, zavisi od samih korisnika - nastavnika u školama, koji sami definišu po kojem će od odobrenih udžbenika raditi.


.a druga stavr koja mi nije jasna, je prodavanje prava izdava njanekome drugom od strane Zavoda, ( kako sam razumela celu situaciju)- zasto bi Zavod to radio, ako je mogao knjige da proda,....jer od toga zivi, sem ako je odgovor na moje pitanje ne

Prava objavljivanja su dobijena po osnovu otkupa velikog broja već štampanih knjiga. Tako je bar Kavćić objasnio.
Zašto je Zavod prodao ta prava, možda je ocenio da ima male šanse da izda još koji tiraž a ovaj stajao na lageru, ili nešto slično.

Suština ove priče, kako je ja vidim, da se neko potrudio i uložio svoj novac da bi udžbenike za decu izbacio ili tek izbacuje sa tržišta, čime je svakako gurnuo prst u oko mnogima, ali je mislim opšta korist mnogo veća.
Na žalost, ne postoji snimak emisije, da se ponovo detaljno presluša.
Mene je oduševio.



alselone alselone 20:06 17.01.2021

Re: Као прво

To da li su u upotrebi, koliko sam razumela, zavisi od samih korisnika - nastavnika


Predlažem da ako se neke škole odluče za neke od krvavo skupih udžbenika pored akreditovanih besplatnih patriotskih udžbenika, treba organizovati proteste pred školom.

Ja jedva čekam da vidim za koje udžbenike će se naša škola odlučiti.

Pazi čoveče, 20 hiljada po detetu godišnje. Troje dece 60 hiljada svake godine za knjige. Krv ti jebem kooja je to mafija.
alselone alselone 20:15 17.01.2021

Re: Као прво

60 hiljada za knjige. Na to kada se dodaji materijali, sveske i čuda, pa rančevi, patike, jedne nove pantalone i majica, ispade 100 hiljada da dvoje dece opremiš za školu.

Kako se zove ona srednjevekovna sprava što ih zarobe onako da kleče, samo im vire rukice i glava? Pa ih gađaju trulim povrćem.

To nama treba.
niccolo niccolo 20:22 17.01.2021

Re: Као прво

srednjevekovna sprava

Tad je bilo sjajnih sprava, vidi se da su se ljudi bavili time tada...
shmoo shmoo 20:22 17.01.2021

Re: Као прво

Сви уџбеници на тржишту свих издавача су мање-више истог квалитета.

А зашто се у неким школама користе уџбеници једног издавача, а не неког другог издавача, то бирају наставници.

И то није нешто непроменљиво. Сваке године у пролеће наставници бирају уџбенике за свој предмет за следећу школску годину. Дакле, уколико би уџбеници неког издавача били доступни на интернету бесплатно, верујем да би се многи наставници по школама определили баш за тог издавача јер већина наставника врло добро види какво је материјално стање породица из којих нам деца долазе и знају колико би им то значило.

Можда би у томе могао да буде отежавајући моменат то што поједини издавачи покушавају да поткупе наставнике дељењем лаптопова, таблета и слично...

(Што се тиче пратећих материјала уз уџбенике, припрема за наставнике, планова итд, и ту су мање-више сви издавачи уједначени.)

Али то са подмићивањем наставника била је ситуација до пре 2-3 године. (Зато је тај стопирани закон и покушавао то да регулише.) Више то не раде, нема лаптопова и таблета за наставнике, бесплатних семинара и слично. Ваљда рачунају да немају више ни потребе да било кога подмићују јер су поседовањем 50% издавача на тржишту Србије у 2020. години већ и стекли монопол на неки начин. (Конкретно, Клетт.)

Дакле, ништа не спречава више наставнике по школама да изаберу оног издавача чији ће уџбеници бити бесплатни и тако доступни сваком ученику.

А понављам, радио ја на часу из Клеттове Читанке и Граматике или Заводове Читанке и Граматике, деци и мени је исто. Квалитет уџбеника им је уједначен. (Неки пут су чак и аутори исти, промењене само корице, илустрације и понеки задатак.)

Поставља се само питање колико наставника по школама уопште и зна за овај Кавчићев покушај, па онда у свом незнању иду линијом мањег отпора не мењајући уџбенике и из године у годину на пролеће предају у својој школи списак уџбеника истог оног издавача чије су уџбенике користили и у претходним годинама јер не морају при томе много да се уносе у целу причу. Само промене датум на том списку уџбеника који сваке године предају у својој школи као списак уџбеника за наредну школску годину и више не бригају о томе.

А родитељи и даље плаћају огромне своте новца (за већину кућних буџета у Србији) пред почетак сваке школске године.

И тако, издавачима монополистима лепо, Министарству и његовим службама лепо, наставницима лепо, једино није лепо родитељима који ионако једва састављају крај са крајем, а онда сваког септембра морају да плате 200 евра за комплете уџбеника сваког свог школског детета јер су уцењени и није лепо деци, поготово оној која не могу себи да приуште уџбенике или читав комплет који је потребан, па имају из српског, рецимо, само Читанку, а читаве школске године мољакају другарице и другове из разреда да им позајме Граматику и Радну свеску одакле онда преписују у своју свеску садржаје и задатке да би и они могили да ураде домаћи из граматике и учествују у раду на часу и код куће.


Укратко, школски уџбеници МОРАЈУ да буду социјална категорија у Србији, а не поље на којем ће свој профит извлачити (кажу процене, Србија је тржиште тешко 100 милиона евра што се тиче школских уџбеника) неки инострани издавачи преко уцењених родитеља.

То и јесте био основни мотив Кавчићеве акције, рекао бих.


alselone alselone 20:23 17.01.2021

Re: Као прво

vidi se da su se ljudi bavili time tada...


alselone alselone 20:26 17.01.2021

Re: Као прво

Укратко, школски уџбеници МОРАЈУ да буду социјална категорија у Србији, а не поље на којем ће свој профит извлачити (кажу процене, Србија је тржиште тешко 100 милиона евра што се тиче школских уџбеника) неки инострани издавачи преко уцењених родитеља.



Njegova procena je da je štampa 2 dinara po strani. Znači da za 100, 150 dinara knjiga izlazi iz štampe. Siguran sam da na tolike tiraže da je knjiga i 300 dinara (duplo) profite bi imali dovoljno, svi u lancu da se namire. Za 790 ili 890 ili još gore engleski, mislim da je preko 1200, ostaje toliko kao da kokain prevoziš iz Južne Amerike.
shmoo shmoo 20:40 17.01.2021

Re: Као прво

alselone
Укратко, школски уџбеници МОРАЈУ да буду социјална категорија у Србији, а не поље на којем ће свој профит извлачити (кажу процене, Србија је тржиште тешко 100 милиона евра што се тиче школских уџбеника) неки инострани издавачи преко уцењених родитеља.



Njegova procena je da je štampa 2 dinara po strani. Znači da za 100, 150 dinara knjiga izlazi iz štampe. Siguran sam da na tolike tiraže da je knjiga i 300 dinara (duplo) profite bi imali dovoljno, svi u lancu da se namire. Za 790 ili 890 ili još gore engleski, mislim da je preko 1200, ostaje toliko kao da kokain prevoziš iz Južne Amerike.



Да, у праву си за енглески, а то је зато што су то углавном уџбеници из увоза (Инглиш Бук, Лонгман, тј. Пирсон и слични). И сваки уџбеник је између хиљаду и две хиљаде динара.

А ово за штампу од 2 динара по страни, то је погодак у мету.

Неки од ових мојих ученика, то знам, деца ми кажу, који не могу да купе Граматику и Радну свеску за српски, после наставе иду у фотокопирницу са другаром који то има, па ископирају странице које су им потребне да би радили код куће и у школи.

И то не изгледа страшно када свакога дана дају 10-20 динара за фотокопирање.

Али када узмеш целу школску годину, то онда испадне и скупље од самог уџбеника.

Постоји и категорија "бесплатни уџбеници" у свакој школи. Од истог издавача добије се одређени мали број примерака који плати држава. Али да би дете дошло до тих уџбеника, мора да се пријави, да родитељи поднесу папире из социјалне службе итд.

А неки се једноставно и стиде да то ураде. ( Ја мислим, Алсе, да се ти мучени људи највише стиде пред својом сопственом децом. )

Тако да та постојећа социјална категорија по школама звана "бесплатни уџбеници" има ефекта, али код врло малог броја деце.

А оних којима је та врста социјалне бриге државе потребна има много. И све их је више и више из године у годину. Видим то својим очима на часовима када питам неко дете за уџбеник, а оно обори поглед, поцрвени и промуца да "мама и тата нису стигли да му купе". И тако читаве школске године "нису стигли да купе".

Нису могли да приуште да му купе, то је права истина, а не да нису стигли.

А нека од те деце су сјајна! СЈАЈНА!!! Велики потенцијали!




angie01 angie01 20:42 17.01.2021

Re: Као прво

Zašto je Zavod prodao ta prava, možda je ocenio da ima male šanse da izda još koji tiraž a ovaj stajao na lageru, ili nešto slično.


pa je l kapiras sustinu,...koliko sam shvatila,Zavodu je skoro ugasen pristup OS, gde je najveca zarada,...ako deca ne koriste te udzbenike kao izabrane, kakve veze ima sto su dostupni, ako ce tamo neki nastavnik da trazi verziju Kleti,...udzbenik obicno ide u paru sa radnom sveskom i ako nemas taj koji ti trazi nastavnik,ne mozes ni da pratis zadatke i vezbe.

cela ujdurma oko udzbenika-pa i otvaranje trzista-je nastala zbog velikih sigurnih tiraza, koju su vezani za OS,...70 000/80 000 za svaki naslov,...to sto Birn obradjuje je postavljeno na pogresnoj premisi, a bavi se perifernom posledicom, a ne problematikom,...koju su na blogu, ako sesecate zapocelicomickairadule,opet vrlo pogresno postavljenu, ali sa idejom da tu neka vlast treba da kontrolise odabir stamparija-sto znaci da pojma nemaju kako ceo sistem funkcionise-sa svescu da se tu obrce velika lova, pa je l te,....
alselone alselone 20:43 17.01.2021

Re: Као прво

Неки од ових мојих ученика, то знам, деца ми кажу, који не могу да купе Граматику и Радну свеску за српски, после наставе иду у фотокопирницу са другаром који то има, па ископирају странице које су им потребне да би радили код куће и у школи.


А неки се једноставно и стиде да то ураде. ( Ја мислим, Алсе, да се ти мучени људи највише стиде пред својом сопственом децом. )


Meni se majke mi plače zbog ovoga. Meni je to ravno kao da nemaš deci da kupiš da jedu.



shmoo shmoo 20:45 17.01.2021

Re: Као прво

Покушано је да се стави под контролу па ето шта су доживели:


Bivši ministar prosvete Srđan Verbić i njegova pomoćnica Zorana Lužanin u razgovoru za BIRN objašnjavaju da je pismo vlasnika “Kleta” samo jedno u nizu koje su stizale na adresu Ministarstva i Vlade i da su sva imala manje-više sličan ton.

“Zakon neće ući u Skupštinu dok se ne dogovoriš sa Kletom”, bivši ministar prosvete Srđan Verbić za BIRN prenosi reči koje mu je aprilu 2015. godine uputio tadašnji šef kabineta premijera Ivica Kojić.

Na pitanje BIRN-a da prokomentariše ovakvu ocenu bivšeg ministra Verbića, Ivica Kojić u pisanom odgovoru kaže da on nikome ništa nije naređivao, nego da je pokušao da kao izaslanik predsednika Vlade pomogne u nalaženju rešenja u trenutku kada je izgledalo da su predstavnici izdavača i ministarstva u oštrom sukobu.

Verbić je u februaru 2016. godine pismeno obavestio Agenciju za borbu protiv korupcije da je tokom izrade Zakona bio „izložen pritiscima, pretnjama i pokušajima zastrašivanja od strane određenih izdavačkih kuća, kao i drugih lica koja su bila povezana sa tim izdavačima“.

Agencija je Verbićevu prijavu prosledila Višem javnom tužilaštvu, koje je u julu 2016. godine utvrdilo da u ovom slučaju izdavačke kuće nisu počinile krivično delo i donelo odluku da nema razloga za pokretanje krivičnog postupka.

Pisma je pisao i izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju nemački parlamentarac Dejvid Mekalister koji se obratio predsednici Odbora za obrazovanje Aleksandri Jerkov.

On se u pismu pozvao na primedbe Kleta koji mu se požalio da predlog Zakona favorizuje jedinog državnog izdavača “Zavod za izdavanje udžbenika” koji je bio u obavezi da štampa sve niskotiražne udžbenike, a pre svega, one na jezicima nacionalnih manjina.

U “Zavodu” kažu da ovime ne da nisu privilegovani, već da naprotiv štampanje ovih udžbenika samo stvara gubitke.

U odgovoru na pitanje BIRN-a šta ga je motivisalo da se aktivno uključi u javnu debatu oko Zakona o udžbenicima, Mekalister kaže da ga je izdavačka kuća Klet obavestila o predlogu spornog zakona i da mu je rečeno da postoji mogućnost da planirani zakon ugrožava načela slobodne konkurencije.

„Kako mi nije bilo najjasnije stanje stvari, pismom sam se obratio predsednici Odbora za obrazovanje Aleksandri Jerkov“, navodi se u pisanom odgovoru Mekalistera.



И ко ће онда сада да покуша после овога што су Вербић и његова екипа у Министарству доживели?


shmoo shmoo 20:46 17.01.2021

Re: Као прво

alselone
Неки од ових мојих ученика, то знам, деца ми кажу, који не могу да купе Граматику и Радну свеску за српски, после наставе иду у фотокопирницу са другаром који то има, па ископирају странице које су им потребне да би радили код куће и у школи.


А неки се једноставно и стиде да то ураде. ( Ја мислим, Алсе, да се ти мучени људи највише стиде пред својом сопственом децом. )


Meni se majke mi plače zbog ovoga. Meni je to ravno kao da nemaš deci da kupiš da jedu.






На жалост, то је стварност Србије око нас.


alselone alselone 20:49 17.01.2021

Re: Као прво

На жалост, то је стварност Србије око нас.


Naši prijatelji i partneri iz Evropske unije objasnili su nam kako je važno otvoriti tržište jer to dovodi do smanjenja cena uz povećanje kvaliteta kroz povećanje konkurentnosti.
Zato je bilo važno što pre, što brže i bez mnogo razmišljanja sve rasprodati i liberalizovati, kako bi nam što pre bilo što bolje.
shmoo shmoo 21:01 17.01.2021

Re: Као прво

alselone
На жалост, то је стварност Србије око нас.


Naši prijatelji i partneri iz Evropske unije objasnili su nam kako je važno otvoriti tržište jer to dovodi do smanjenja cena uz povećanje kvaliteta kroz povećanje konkurentnosti.
Zato je bilo važno što pre, što brže i bez mnogo razmišljanja sve rasprodati i liberalizovati, kako bi nam što pre bilo što bolje.



Кад оно!

(Што би рекао онај стари графит:"Кад ја тамо, а оно међутим." )

Какво је то повећање конкурентности ако је Клетт преузео 50% свих издавача школских уџбеника у Србији? А већи део остатка држи БИГЗ са власником Анте Жужулом.

Ево ти један занимљиви текст из суседства из 2015. о њиховим проблемима тог типа.


Zanimljivo je da je Žderić prodao Klett grupi i izdavačka prava u Srbiji, gdje je vjerojatno imao značajnije dobiti budući da se po tamošnjim zakonima udžbenici kupuju svake godine. To je, procjenjuju upućeni, bio dodatni “tizer” Nijemcima za ovaj poslovni potez. (ЛИНК)





И као што видиш, изгледа да сви у источној и југоисточној Европи имају исти проблем.(ЛИНК)



Либерализам, бајо! Све у шеснаест!




EDIT: Школска књига у Хрватској се за сада боље држи него овај наш очерупани Завод за издавање уџбеника. А докле ће тако, видећемо.

angie01 angie01 21:02 17.01.2021

Re: Као прво

bio je slucaj pre par godina,kada je Kreativni centar imao fakat najbolji udzbenikiz za predmet Svet oko nas- napisan konstruktivno,jasno, logicnim tokom, jezikom koji razume taj uzrast, odlicne ilustracije, objasnjenja,...i izduvao ga za prodaju, ne secam se vise da l su mu uskratili odobrenje u ministarstvu, sto bi bilo skandalozno, ili nije usao u odabir- sto znaci da su direktori predlagali svojim zaposleni neki drugi, zbog onoga sto pise Birn-i onda je Kretivni centar, taj svoj udzbenik stavio na net, da bude dostupan svima u issuu formatu,...i onda su deca morala da kupe neki proruceni, a da bi razumela materiju, ucili su iz toga na sajtu Kreativnog centra.

oko pisanja udzbenika postoji i trik, koji se zove formatiranje obavezne tematike u sadrzaj, sto je kljucno za dobru konstrukciju teksta i tu obicno postoje neverovatne razlike, ako se udzbenici stavrno pisu,a ne prepisuju i ne preradjuju neki vec gotovi.
niccolo niccolo 21:03 17.01.2021

Re: Као прво

cela ujdurma oko udzbenika-pa i otvaranje trzista-je nastala zbog velikih sigurnih tiraza, koju su vezani za OS

Potpuno jasno, zato se mi ovde i zalažemo za promenu tog sistema.
alselone alselone 21:07 17.01.2021

Re: Као прво

И као што видиш, изгледа да сви у источној и југоисточној Европи имају исти проблем.(ЛИНК)


Mi smo ovde bukvalno strvina od jedne veće države na koju su se lešinari ustremili, sleteli i glođu dok ima. Posle će odleteti dalje.

Zato danas zdušno i podržavaju Vučića.
angie01 angie01 21:16 17.01.2021

Re: Као прво

zato se mi ovde i zalažemo za promenu tog sistema.


:))),...pa to je samo karika u istom lancu.

u ovom slucaju oko besplatnih udzbenika fondacije "Alek Kavcic", resenje bi bilo da nastavnici po skolama odaberu te udzbenike, ili barem ne prave pitanje, ili neke probleme, ako deca koriste te, a ne neke druge izabrane,...inace se nista ne menja time sto su oni dostupni na sajtu.

...problem je sto obicno nisu nastavnici ti koji odlucuju, a ti koji pak da, deo su lanca zbog koga je sve ovako i organizovano.
gvozden1 gvozden1 21:29 17.01.2021

Re: Као прво

ako se neke škole odluče za neke od krvavo skupih udžbenika pored akreditovanih besplatnih patriotskih udžbenika

A koje bi objašnjenje za to moglo da bude koliko toliko prihvatljivo?

Mislim, neko objašnjenje bi se moralo imati a ja ne mogu da se setim ni jednog suvislog.

Imaš udžbenik koji je zvaničan, odobren, država kaže da je dobar, a džabe, i ti biraš isti takav al skup.

Ne znam kako bi se to moglo obrazložiti.
alselone alselone 21:33 17.01.2021

Re: Као прво

Ne znam kako bi se to moglo obrazložiti.

Ih, pitaš kao da ne živiš u Srbiji.

Smisliće već neko objašnjenje. Objašnjenje je najmanje komplikovan deo, ako neko hoće da veruje. Eno ministart prosvete je već rekao da je jako komplikovano to što je Kavčić uradio i da on ne može komentarisati.
Eto, ni jednom rečju. Ni "nije loše", ni "ovo povećava konkurentnost", ni "hvala mu", prosto ništa. I mislim da će na tu kartu igrati. Nema na vestima, niko ne priča i nadaće se da će se zaboraviti i praviće se mrtvi.

Naši nemački partneri bi se mogli naljutiti.
gvozden1 gvozden1 21:41 17.01.2021

Re: Као прво

Objašnjenje je najmanje komplikovan deo

Ipak se nadam da nije baš tako.

Između džabe i skupo je baš velika razlika, a o parama se radi, o stvari gde demagogija najteže prolazi.

Videćemo, ali ja se više plašim scenarija da ovo ne zaživi, ili da prestane da postoji, da to nekako urede, nego da ljudi olako prihvate nešto što im puca po džepu a imaju besplatnu alternativu.
alselone alselone 21:48 17.01.2021

Re: Као прво

Ajde videćemo. U svakom slučaju će biti zanimljivo posmatrati kako se gicaju. Po nekim procenama to je posao od 100 miliona godišnje tako da ga se sigurno neće tako lako odreći a love imaju dovoljno da potkupljuju.
vcucko vcucko 23:07 17.01.2021

Re: Као прво

alselone
Укратко, школски уџбеници МОРАЈУ да буду социјална категорија у Србији, а не поље на којем ће свој профит извлачити (кажу процене, Србија је тржиште тешко 100 милиона евра што се тиче школских уџбеника) неки инострани издавачи преко уцењених родитеља.



Njegova procena je da je štampa 2 dinara po strani. Znači da za 100, 150 dinara knjiga izlazi iz štampe. Siguran sam da na tolike tiraže da je knjiga i 300 dinara (duplo) profite bi imali dovoljno, svi u lancu da se namire. Za 790 ili 890 ili još gore engleski, mislim da je preko 1200, ostaje toliko kao da kokain prevoziš iz Južne Amerike.

Ovaj, samo da kažem, za Dnevnik

Sve vreme mog osnovnog školovanja u Rijeci, SR Hrvatska, udžbenici su se nasleđivali, dakle bili su besplatni. Vidno nisu bili novi, ali su se čuvali i bili su više nego upotrebljivi. Ko bi uništio (izgužvao, iscepao, iškrabao itd.) morao je na kraju godine da kupi i vrati nov. Bio mu otac partijski sekretar, kapo na strancu ili škovacin, totalno nebitno. Kupovali su se kompleti radnih sveski i naravno obične sveske i pribor, što je neuporedivo manji trošak.
Naravno svi udžbenici u SRH bili su unificirani, ŠK Zagreb.
Posebna napomena: tako je bilo samo (što ja znam) na teritoriji ZO (Zajednica općina) Rijeka. Ni drugde u SRH nije bilo tako.

Jbg, kad čitam ovde sve i svašta (čuj učitelji po OŠ određuju koji udžbenik će da se koristi, da izvine Shmoo, ali sačuvaj me Bože i sakloni)... stvarno se smorim.
Kad ti je nacionalna metropola na istoku, ali nedovoljno na istok. Ono, pogledaš u pravcu izlazećeg sunca i umesto Kremlja kezi ti se Topkapi.
U piip lepe materine
shmoo shmoo 23:11 17.01.2021

Re: Као прво

alselone
И као што видиш, изгледа да сви у источној и југоисточној Европи имају исти проблем.(ЛИНК)


Mi smo ovde bukvalno strvina od jedne veće države na koju su se lešinari ustremili, sleteli i glođu dok ima. Posle će odleteti dalje.

Zato danas zdušno i podržavaju Vučića.



Да. На жалост, тако је.

Чак више нисам ни сигуран да ли се можемо називати државом или смо дефинитивно постали само неки географски простор неодређених димензија на којем живи неко становништво са којим и не знају шта би осим да га материјално одеру што више могу, па да му неким декретом онако бирократски као што то ради та централна комитејане укину и сва грађанска права, чак и ону свето право на приватну имовину, јер су му већ фактички, не формално али фактички, укинули државу која би требало да штити интересе тог становништва.

А све то увијено у неке обланде виших циљева, идеала, европскох јединства и сличних мантри које годе ушима, али нису истина.


EDIT: У таквој ситуацији, Алсе, мислим да нам једино и преостаје ово што Кавчић покушава - самоорганизација у циљу одбране интереса читавог друштва у Србији.

angie01 angie01 23:18 17.01.2021

Re: Као прво

ŠK Zagreb.


Skolska knjiga Zagreb je bila pandan Zavodu za udzbenike u Hrvatskoj, koju su skenjali tako sto ju je privatizovao kontraverzni biznismen Zuzul, lik koji veze nema sa izdavastvom i skolstvom,...koga su ladno pustili da udje na nase trziste, useli se u zgradu Bigza, i da se vlasi ne bi setili, ovde se vodi kao Bigz izdavastvo, ili tako nekako, nema nikakve adekvatne kadrove, prakticno nema redakciju, ali zato ima nenoramalan broj komercijalista i naravno-prolaz tamo gde treba, pa je pored Kleti, najprodavaniji izdavac u Srbiji, ( sto znaci da lova od prodaje odlazi preko grane),- ja ne znam da l smo mi normalni.
shmoo shmoo 23:23 17.01.2021

Re: Као прво

gvozden1

Ne znam kako bi se to moglo obrazložiti.



Не знам ни ја, али јесам оптимиста. (Или сам само питбул који гризе до краја док не падне мртав, откуд знам...)

Неки ме на Блогу и грде због тог мог оптимизма и вере у људе, али ја ту не могу ништа да изменим.

Заиста се питам и ја, Хучи, како би се то могло (међу наставницима) образложити.

А неће ме нико натерати да изађем пред родитеље и да кажем:

"Знате, јесте да се ово плаћа, а оно је бесплатно, али ја вам кажем да је паметније и боље да плаћате."

То не долази у обзир. А то неко мора директно по школама и да саопшти тим родитељима. А ко ће то други него наставници који су у директном контакту са тим родитељима које треба у очи да лажу и који су, не сви, али многи, и одељењске старешине које током те 4 године (основне или средње школе, а исто је и са учитељицама) постану као неки придружени члан сваке од тих породица чије дете му је у одељењу, знају многе ствари из куће које не зна ни велики број породичних пријатеља, који са том децом и тим људима буду и кад је добро и кад је лоше и који свашта прођу за те 4 године заједничког живота у школи са том децом и тим људима.

Заиста не знам много мојих колега и колегиница који би били баш толико лицемерни и изустили то "прихватљиво" објашњење на неком родитељском састанку.

А понављам ти, у директном контакту (у којем би морали и да изусте то "прихватљиво" образложење) са родитељима није ни Министарство, ни издавачи, ни управе школа него баш ти наставници и разредне старешине.


У њих ја верујем.
shmoo shmoo 23:27 17.01.2021

Пипци хоботнице

angie01
ŠK Zagreb.


Skolska knjiga Zagreb je bila pandan Zavodu za udzbenike u Hrvatskoj, koju su skenjali tako sto ju je privatizovao kontraverzni biznismen Zuzul, lik koji veze nema sa izdavastvom i skolstvom,...koga su ladno pustili da udje na nase trziste, useli se u zgradu Bigza, i da se vlasi ne bi setili, ovde se vodi kao Bigz izdavastvo, ili tako nekako, nema nikakve adekvatne kadrove, prakticno nema redakciju, ali zato ima nenoramalan broj komercijalista i naravno-prolaz tamo gde treba, pa je pored Kleti, najprodavaniji izdavac u Srbiji, ( sto znaci da lova od prodaje odlazi preko grane),- ja ne znam da l smo mi normalni.



А главни конкурент Жужулу у Хрватској је био онај Ждерић који је своју издавачку кућу "Профил" којом је и рушио монопол Школске књиге деведесетих продао 2015. Клетту, па се сада у Хрватској зезају и то издавачко предузеће називају "Проклет".

(А Анте Жужул је, иначе, још давне 1997. постао власник Школске књиге-Загреб. Звучи познато, је л да? Као покушаји приватизовања нашег Завода за уџбенике.)

Ено га линк на тај текст из Јутарњег листа из 2015.


UDŽBENIKE ĆE NAM RADITI NIJEMCI Stvara se izdavački gigant, zlobnici ga zovu Pro-Klett (ЛИНК)


Наслов исти као да је из неких наших новина.

А оно што се разликује у Хрватској и у Србији је да уџбеници код њих још увек, по закону, "морају бити у упораби најмање 4 године". Што је ипак некаква социјална мера државе.

А у Србији је и ту Дивљи запад. Мењају сваке године наставне програме и садржаје на притисак издавачких лобија да би сваке године морали да се израђују и продају нови уџбеници.


Да поновим и оно из текста што се тиче директно тржишта школских уџбеника у Србији:


Zanimljivo je da je Žderić prodao Klett grupi i izdavačka prva u Srbiji, gdje je vjerojatno imao značajnije dobiti budući da se po tamošnjim zakonima udžbenici kupuju svake godine. To je, procjenjuju upućeni, bio dodatni “tizer” Nijemcima za ovaj poslovni potez.




А ево и једног интервјуа са тим Ждерићем из 2010. из доба ентузијазма док су и сусједи још увек веровали у добронамерност токова међународног капитала:


- Žestoko smo startali u Bosni i Srbiji. Sve što sam pokretao u životu, sve je bilo uspješno i ovo je, zapravo, moja prva recesija. Nezgodna je situacija, kao kod odlikaša koji dobiva samo petice. Odjednom, sve što pokrenete, nema profita, a do tada, sve što ste radili bilo je uspješno.



(Мене овај лик много подсећа, тако звучи у овом интервјуу од пре 10 година, на Жељка Митровића који је свој балкански амерички сан исто тако почео у само две просторије у бившој згради ЦК на Новом Београду, срушеној у међувремену у бомбардовању 1999, које је добио на основу својеручно потписаног писма Мире Марковић и тако направио Радио Пинк од којег се до данас Митровић претворио у регионалног медијског могула. Мени је невероватно колико су ми сви такви ликови некако идентични, штанцовани... На први поглед углађених манира, изграђеног профињеног укуса за уметност и стил живљења, образовани, интелигентни,... Али... Брррр... Некако се смрзнем када их видим. И слушам.)


А ево и једног текста о Ждерићу и Жужулу из Блица из 2018.


Bliski Tuđmanov prijatelj i jedan od prvih finansijera HDZ-a Ante Žužul i hrvatski biznismen Danijel Žderić kontrolišu skoro polovinu proizvodnje i distribucije knjiga za osnovce u Srbiji i zarađuju više od 30 miliona evra godišnje.



(Као што видите, конкуренција на хрватском тржишту уџбеника Ждерића и Жужула није спречила да удруже снаге у преузимању тржишта уџбеника у Србији да би, заједно са Клетт којем је у овом делу Европе на челу Рок Кватерник као великим финалом у 2020. години, имали практично монопол на том нашем тржишту. И то такав монопол да држава Србија не може да контролише цене уџбеника као што је то могла док је монопол имао онај један једини државни издавач пре "либерализације" тржишта.)



Па сад, ако ударимо оним путем:

1. Сви људи су смртни
2. Сократ је човек
3. Сократ је смртан

Онда може да се закључи да је Ждерићев удео у тој половини тржишта школских уџбеника у Србији преузео заправо још 2015. године Клетт. (Конкретно, рецимо, Клетт и Нови логос је једно те исто. Где је онда та конкуренција на тржишту у коју се заклињу и у име које нам и замазују очи толике године?)

И у Србији се то све добро зна и свима који су упознати са тематиком то је јасно, зна то и Влада Србије и Миистарство просвете... (Зна и немачка амбасада очигледно. И Мекалистер, очигледно.)

Али нико се због тога у државним институцијама Србије не узбуђује. Односно, када неко и покуша нешто ту да промени, буде смењен по кратком поступку као Вербић.

Е, зато је овај Кавчићев покушај заправо сламка спаса и са њим треба упознати што већи број људи у Србији.

Када сам летос видео прву вест о том покушају Кавчића, делио сам је на све стране... Колегама и колегиницама, родитељима, пријатељима... Где год сам стигао. Неки моји другари који живе у иностранству већ су се придружили Кавчићевој фондацији.

Требало би ту информацију ширити што више.

zilikaka zilikaka 00:20 18.01.2021

Re:ljudi

A šta mislite kada bi se pokrenula peticija i pustila na mreže, da Ministarstvo mora svim OŠ da pošalje zvanično obaveštenje da postoji grupa udžbenika (pa spisak) koji se mogu besplatno koristiti, tako i tako, i da se i oni uzmu u obzir prilikom odabira.
Onda niko neće moći da se pravi lud, neobavešten, a i direktori bi to shvatili kao poruku "samo vas gledamo".
E, onda one koji baš neće te besplatne javnost može da pita zašto i kojim pravom teraju roditelje u silan trošak.

Ja nisam famijarna sa tim peticijama onlajn al bih rado pomogla kolko umem.
P,S. Uzgred, Taso, kad se tačno određuju udžbenici za narednu godinu?
Pitam da znamo koliko bi se za ovo možda imalo vremena.
shmoo shmoo 00:33 18.01.2021

Re: Re:ljudi

zilikaka
A šta mislite kada bi se pokrenula peticija i pustila na mreže, da Ministarstvo morra svim OŠ da pišalje zvanično obaveštenje da postoji grupa udžbenika (pa spisak) koji se mogu besplatno koristiti, tako i tako, i dase i oni uzmu u obzor prilikom odabira.
Onda niko neće moći da se pravi lzd, neobavešten, a i direktori bi to shvatili kao poruku "samo vas gledamo".
E, onda one koji baš neće te besplatne javnost može da pita zašto i kojim pravom teraju roditelje u silan trošak.

Ja nisam famijarna sa tim peticijama onlajn al bih rado pomogla kolko umem.



Одлична идеја!

Колико сам приметио, барем у ономе у чему сам учествовао, када се тако узбурка јавност, буде и неких позитивних резултата - сеча шуме у Кошутњаку, мале хидроцентрале, паркић у Пожешкој, Хиподром,...

Оно јес да мој шурак каже:"Брате мили, докле ће више ови пилићари! Брани Хиподром, брани Кошутњак, брани реке, брани... Када ће им бити доста? Измориће ме начисто..."

Тј. постоји опасност од презасићења и замора тог људског материјала који треба да изведе такве акције, али вреди покушавати. И не одустајати.

А када нам већ понеки пут и успе у тој борби на микронивоу, онда то улива наду да када се скупи довољно тих микронивоа, онда може да успе и на макронивоу.

Рекоше ми неки моји људи који живе у Норвешкој да грађани тамо више ништа и не покушавају да добију и спроведу кроз корумпирани политички систем него да то раде искључиво кроз грађанске иницијативе.

Мислим да је то рецепт и пут и за нас.

И у овом случају са уџбеницима и уопште.

angie01 angie01 00:40 18.01.2021

Re: Re:ljudi

A šta mislite kada bi se pokrenula peticija i pustila na mreže, da Ministarstvo mora svim OŠ da pošalje zvanično obaveštenje da postoji grupa udžbenika (pa spisak) koji se mogu besplatno koristiti, tako i tako, i da se i oni uzmu u obzir prilikom odabira.


ja sam uvek za za svaku akciju koja pomaze bilo kome, al za ovo izrazavam debelu sumnju da moze da ima dobar ishod-mnogo je love u pitanju i svi su zakaceni, zato su Zavod i izbacili iz glavne igre,...verovatno ce ga potpuno unistiti i prodati- samo nekretnine su mu i vise nego primamljiv plen.

iz mog iskustva sa roditeljima= koji bi mogli da daju presudan udarac u ovoj igri, ako bi oni zahtevali da se koriste ovi udzbenici- mogu samo da konstatujem, da su u raznim slicnim situacijama reagovali neslozno, uvek je bilo onih koji ce radije da povladjuju skolskoj upravi, nastavnicima,... i time obezbede neki laksi prolaz za svoju decu....takve roditelje iz Saveta roditelja bi odmah delegirali u Skolski odbor:)))

nadam se da sam u krivu.
zilikaka zilikaka 00:41 18.01.2021

Re: Re:ljudi

Evo, ako ima neko voljan da se upusti, ja sam tu za sve što umem, plus imam pristup nekim internim mrežama gde mogu da obavestim i animiram više hiljada ljudi da potpišu i šire dalje, a da ne kažem koliko bi tviter il fejs još pomogli samo da krene.
zilikaka zilikaka 07:41 18.01.2021

Re: Re:ljudi

iz mog iskustva sa roditeljima= koji bi mogli da daju presudan udarac u ovoj igri

To je komplikovano i ići će od škole do škole, razreda do razreda. Neko će imati potrebu da pred drugima naglasi kako njemu nije problem da plati (ne zbog knjiga, u to se ne doznaje, nego eto dobre prilike za pozicioniranje) i stvar je minirana. Mslo ko će hteti da mu se suprostavi jer bi to bilo javno priznavanje siromaštva. Ti roditeljski umeju da budi katastrofa, nego mislim da treba udariti široko iz daleka.
alselone alselone 08:21 18.01.2021

Re: Re:ljudi

To je komplikovano i ići će od škole do škole, razreda do razreda. Neko će imati potrebu da pred drugima naglasi kako njemu nije problem da plati (ne zbog knjiga, u to se ne doznaje, nego eto dobre prilike za pozicioniranje) i stvar je minirana. Mslo ko će hteti da mu se suprostavi jer bi to bilo javno priznavanje siromaštva. Ti roditeljski umeju da budi katastrofa, nego mislim da treba udariti široko iz daleka.


Mislim da si u pravu i mislim da će igrati na tu kartu. "Besplatno nikad nije dobro", "meni nije problem da platim jer je to za budućnost mog deteta" itd.

Ja nešto ne verujem u te online peticije, mislim da to niko ne čita ali možda grešim. Znam da ja sigurno ne čitam. Ali ako su vaša iskustva drugačija onda možda to mođe biti pristup.
milisav68 milisav68 08:59 18.01.2021

Re: Као прво

vcucko

Jbg, kad čitam ovde sve i svašta (čuj učitelji po OŠ određuju koji udžbenik će da se koristi, da izvine Shmoo, ali sačuvaj me Bože i sakloni)... stvarno se smorim.
Kad ti je nacionalna metropola na istoku, ali nedovoljno na istok. Ono, pogledaš u pravcu izlazećeg sunca i umesto Kremlja kezi ti se Topkapi.
U piip lepe materine

Ma to je tako kad si pod okupacijom.
angie01 angie01 11:14 18.01.2021

Re: Re:ljudi

Ti roditeljski umeju da budi katastrofa, nego mislim da treba udariti široko iz daleka.


pa da, ali na to da roditelji reaguju i traze-jer nastavnici znaju sve sto treba, a uradice kako im se bude reklo da moraju.
gedza.73 gedza.73 12:22 18.01.2021

Re: Као прво

zilikaka
Za početak, ima na njihovom sajtu kako im se može donirati, a mislim da je i simbolična donacija znak podrške

K'o pop sam koji se udavio jer nije hteo da reaguje na pogrešno
'daj pope ruku' umesto 'naj pope ruku'

Tek sam posle tvog komentara video da imaju uplatnice.
shmoo
Мени се, Геџо, ово много свиђа!
Радимо на томе читав живот.

Skoro sam slušao jednog tvog kolegu koji je pričao o svom i iskustvima drugih nastavnika kako su sa izmenjenim pristupom deca nižih razreda sa lakoćom i razumevanjem usvajala znanja iz viših razreda.

Sve dok ne preovlada ovaj koncept po kome škola treba da razvija razmišljanje i uči (naravno oni koji hoće) a ne da traži prosto ponavljanje nećemo imati idividualce nego Borgove.

m's'm jesam ga zbrzovao ali ne sumnjam da ćeš shvatiti na pravi način šta sam 'teo da kažem.


zemljanin zemljanin 17:43 18.01.2021

Re: Као прво

Zavod je uvek davao rabat na udzbenike tako da su tu mogli da se utale i direktori i posrednici. To, danas, isto rade i ostali. Nista novo
haklberi_tom haklberi_tom 18:07 18.01.2021

Re: Као прво

shmoo

Сви уџбеници на тржишту свих издавача су мање-више истог квалитета.

А зашто се у неким школама користе уџбеници једног издавача, а не неког другог издавача, то бирају наставници.
...


Zna li se zašto se to, uopšte, bira?!
Zašto udžbenici ne mogu da budu isti u svim školama?
Uz izuzetak 'specijalnih' škola kao što su ... matematička gimnazija, filološka gimnazija, ..
Zašto bi se udžbenici za osnovnu školu razlikovali od škole do škole?
A da ne pričam o multiplikaciji koruptivnog potencijala na način usitnjavanja mogućnosti donošenja odluka pri 'samostalnom' izboru knjiga od strane nastavničkih kolegijuma po školama.
niccolo niccolo 20:17 18.01.2021

Re: Пипци хоботнице

Мењају сваке године наставне програме и садржаје на притисак издавачких лобија да би сваке године морали да се израђују и продају нови уџбеници.

Potpuno sranje.
alselone alselone 20:21 18.01.2021

Re: Као прво

posao od 100 miliona godišnje

Sad sam izguglao.

U Srbiji ima 524 518 đaka. Dvesta evra po đaku za knjige godišnje, 100,000,000 evra godišnje.

Gospode bože, informacija je tačna.

I neko prepusti toliki biznis divljem tržištu prepunom korupcije.
predatortz predatortz 21:30 18.01.2021

Re: Као прво

I neko prepusti toliki biznis divljem tržištu prepunom korupcije.


I preko Nemaca, prepustiš ga, zapravo, Hrvatima i Slovencima.

Nama neki qratz fali!
alselone alselone 21:58 18.01.2021

Re: Као прво

I preko Nemaca, prepustiš ga, zapravo, Hrvatima i Slovencima.

Ili je Švabo prepustio ovo tržište Hrvatima i Slovencima. Ja mislim da oni tako i gledaju na njih i nas.
predatortz predatortz 22:04 18.01.2021

Re: Као прво

alselone
I preko Nemaca, prepustiš ga, zapravo, Hrvatima i Slovencima.

Ili je Švabo prepustio ovo tržište Hrvatima i Slovencima. Ja mislim da oni tako i gledaju na njih i nas.


U svakom slučaju, saznaš da se najniža tačka talasa zove jebena doLJa!

niccolo niccolo 22:26 18.01.2021

Re: Као прво

saznaš da se najniža tačka talasa zove jebena doLJa!

?
predatortz predatortz 22:28 18.01.2021

Re: Као прво

niccolo
saznaš da se najniža tačka talasa zove jebena doLJa!

?


Pa, dolja nije baš u duhu srpskog jezika.
niccolo niccolo 22:29 18.01.2021

Re: Као прво

To pominješ nešto iz nekog Klett udžbenika?
predatortz predatortz 22:30 18.01.2021

Re: Као прво

niccolo
To pominješ nešto iz nekog Klett udžbenika?


Da! Fizika.
niccolo niccolo 22:35 18.01.2021

Re: Као прво

Da! Fizika.

U prvom momentu sam pomislio da je najniža tačka u prenesenom značenju, pa mi nije bilo jasno šta hoćeš da kažeš.
angie01 angie01 23:24 18.01.2021

Re: Као прво

predatortz
niccolo
To pominješ nešto iz nekog Klett udžbenika?


Da! Fizika.


e, sada ovde fokusirate cinjenicu, da je taj takav rukopis, sa sve doljom odobrilo ministarstvo i jos masovno odabrali nastavnici u skolama.


da li ovo drustvo ne shvata da udzbenici ne mogu biti u istoj ravni sa drugim proizvodima i da slobodno trziste u ovomslucaju ne moze da ima istu ulogu i smisao,...narocito sto u ministarstvu na odgovornim funkcijama ocigledno sede neki vrlo neadekvatni kadrovi.

ono sto bih podvukla kao najvazniju stvar, je da se izdavastvom ovako kompikovanih publikacija, u kojima moraju da budu uskladjene mnoge stvari po propisanim standardima i to za razlicite uzraste, ne moze baviti bilo ko, kao sto se otvaranjem trzista dogodilo, jer prvo, nema bas mnofgo dobrih autora- recimo, odlicni nastavnici, vrlo cesto prosto ne umeju da to sto dobro rade na casu, pretoce u knjigu,(da ne davim sada na koliko nivo za tako nesto nisu sposobni), kao sto cesto neki super giga mega strucnjaci to ne umeju, obicno sroce tekst kao da pricaju sa nekim kolegom iz struke.

isto tako, ne postoji skola za urednike ovakvih izdanja, a oni su prakticno moderatori celog procesa stvaranja udzbenika, kao sto ni likovno graficku opremu, a da zadovoljava sve potrebne funkcije, ne moze svako da osmisli, iako se za opremanje knjige skolovao, a bez dodatne obuke, koja se obicno pre ovog haosa, obavljala u pripravnickom periodu ozbiljnih redakcija, kao i za urednike uostalom...a i posle pod nadzorom redakcije i glavnog urednika.
Ozbiljne redakcije imaju i lektore i korektore i ozbiljnu ekipu za tehnicku pripremu i svaki rukopis prodje bar tri revizije na svim punktovima u nizu, sa sve potrebnim recenzijama.

da l da pomenem ilustratore kao ozbiljan resurs koji mora da se gaji i odrzava, jer se tu moraju izradjivati crtezi raznih vrsta, od decijih, preko realisticnih, crtezi cena, mapa, tabela, geometrijskih tela, geografskih pojmova,....i da svi oni zadovoljavaju potrebne parametre, a ne kako neko zamislja da je dovoljno.
dragosevacsutra dragosevacsutra 23:34 18.01.2021

Re: Као прво

А оних којима је та врста социјалне бриге државе потребна има много. И све их је више и више из године у годину. Видим то својим очима на часовима када питам неко дете за уџбеник, а оно обори поглед, поцрвени и промуца да "мама и тата нису стигли да му купе". И тако читаве школске године "нису стигли да купе".

Нису могли да приуште да му купе, то је права истина, а не да нису стигли.


А нека од те деце су сјајна! СЈАЈНА!!! Велики потенцијали!


evo zasto otkad sam ovde tvrdim da je tasa sjajan ucitelj, i ako bog da jednog dana bih voleo da predaje i mojoj deci.

jer znam da tasa zna kako da sacuva ovom detetu njegovo dostojanstvo.

nsarski nsarski 23:51 18.01.2021

Re: Као прво

evo zasto otkad sam ovde tvrdim da je tasa sjajan ucitelj, i ako bog da jednog dana bih voleo da predaje i mojoj deci.

jer znam da tasa zna kako da sacuva ovom detetu njegovo dostojanstvo.


Naravno. A ne kao neki koji otvaraju privatne škole glume za mlađe učenice.
srdjan.pajic srdjan.pajic 01:59 19.01.2021

Re: Као прво

predatortz
alselone
I preko Nemaca, prepustiš ga, zapravo, Hrvatima i Slovencima.

Ili je Švabo prepustio ovo tržište Hrvatima i Slovencima. Ja mislim da oni tako i gledaju na njih i nas.


U svakom slučaju, saznaš da se najniža tačka talasa zove jebena doLJa!



Pa kako se zove? (mislim na standardnom srpskom, pitam ozbiljno, ne zajebavam).

Usput, skinuo sam jedan to jest dva od ovih udžbenika Fondacije da pogledam, i ne deluju mi kao nešto naročito (sem što su džabe, jelte). Kakvi su ti Klettovi udžbenici u odnosu na ove "Alekove", mislim po kvalitetu sadržaja i izrade?

Samo da naglasim da ne zadevam kavgu, i pohvalio bih angažman druga Aleka, ja mislim da bih i ja to pomogao, samo prvo da vidm da li će država da ga zakopa, ili neće, čisto da ne bacam pare bezveze.

predatortz predatortz 07:17 19.01.2021

Re: Као прво

Pa kako se zove? (mislim na standardnom srpskom, pitam ozbiljno, ne zajebavam).


Udubljenje, recimo.

A ako se već igramo toga da vrh i udubljenje definišemo na drugi način, onda ne mogu biti breg i doLJa, nego bi talas imao breg i dolu. (Dolina, udubljenje...) Na srpskom je dole, nije dolje...

A Kletovi udžbenici? Konfuzni, neprecizni, šareni... Vizuelno odbojni, sadržajno neprecizni.
gedza.73 gedza.73 09:16 19.01.2021

Re: Као прво


Pa kako se zove? (mislim na standardnom srpskom, pitam ozbiljno, ne zajebavam).

Udubljenje, recimo.

I u mom kraju se kaže 'dolja'. Ne često ali se čuje, nije nepoznata reč.
shmoo shmoo 10:30 19.01.2021

Re: Као прво

zemljanin
Zavod je uvek davao rabat na udzbenike tako da su tu mogli da se utale i direktori i posrednici. To, danas, isto rade i ostali. Nista novo




Одавно није тако. (Да не бих лупетао, али свакако дуже од 5 година, а мање од 10.)

Куповина уџбеника (које су наставници одабрали), односно набавка за школе иде искључиво преко Савета родитеља школе (по један родитељ, представник сваког одељења у школи) који имају свој посебан рачун на који легну паре од рабата. И онда се Савет родитеља договара шта са тим парама да уради. Ако сарађују нормално са школом, онда обично питају шта је школи напотребније од опреме итд, па се то од тих пара набавља.

Тако барем раде у мојој школи.

Директор школе и наставници имају толико уплива у то и толико користи што кажу шта је школи потребно. Рецимо, компјутери, видео бимови,...

Не волим да причам о себи, али узмите мој случај. Управо на тај начин, у договору са Саветом родитеља моје школе, добио сам у свом кабинету видео бим и компјутер. И то такође набаве родитељи, ништа ја, ништа директор. Сада, после тих 8-9 година (кажем, нисам сигуран колико то траје) све учионице у мојој школи су опремљене видео бимовима, компјутерима, а неки су добили и интерактивне табле итд. Полако идемо, корак по корак.

Иначе, финансије школе су стављене под строгу контролу. Школа има два рачуна.

За плате наставницима (везано на буџет и искључиво преко строго контролисаних података о запосленима преко базе података Доситеј које инспекције највише и најчешће контролишу, ми добијамо плате, односно постоји неки цензус за број запослених према броју деце и одељења)

Други рачун је за материјалне трошкове школа (рачуни за воду, струју, интернет, телефон, ситније поправке) и то уплаћује локална заједница (општина, односно у Београду град). Град такође даје и плате учитељицама-васпитачицама у дневним боравцима у школама, али те плате за те жене су стварнбо катастрофално мале (15-20 000 динара месечно). Обично то раде учитељице и учитељи који су постали технолошки вишак смањивањем броја деце и броја одељења. (Да би школа формирала 3 одељења једне генерације мора да се упише 61+ ученик, за 4 одељења 91+ ученик итд. То такође инспекције најчешће контролишу.)

Синдикат има свој рачун на који иду паре од чланарине и од касе узајамне помоћи ако постоји у школи. Обично синдикат и организује испраћаје новопечених пензионера, купује за њих поклоне (дакле, не од школских пара) или из те касе узајамне помоћи даје за оне не дај боже ситуације (лекови, смртни случајеви...).

Савет родитеља има опет свој рачун и на њега иду те паре од рабата за уџбенике. Зато се Савет родитеља и труди да у оквиру задатог бира најбоље понуде. Исто важи и за екскурзије, прославе матуре, школско обезбеђење.

Хоћу да ти кажем, све је сада јавно, на увид свима.

И једни друге контролишу.

Зато је директорима и сужен тај простор где би могли лично да се окористе. Могу они, ако се у школи изводе неки велики грађевински радови за које се расписују тендери за које је паре издвојила локална заједница (општина, град), али и то онда зна и види много људи. Није баш испод жита, што би се рекло.


shmoo shmoo 10:32 19.01.2021

Re: Као прво

haklberi_tom
shmoo

Сви уџбеници на тржишту свих издавача су мање-више истог квалитета.

А зашто се у неким школама користе уџбеници једног издавача, а не неког другог издавача, то бирају наставници.
...


Zna li se zašto se to, uopšte, bira?!
Zašto udžbenici ne mogu da budu isti u svim školama?
Uz izuzetak 'specijalnih' škola kao što su ... matematička gimnazija, filološka gimnazija, ..
Zašto bi se udžbenici za osnovnu školu razlikovali od škole do škole?
A da ne pričam o multiplikaciji koruptivnog potencijala na način usitnjavanja mogućnosti donošenja odluka pri 'samostalnom' izboru knjiga od strane nastavničkih kolegijuma po školama.



Не умем ја да ти то кажем. То је питање за надлежне.

Колико сам ја разумео (верујући у добре намере тих надлежних), дозвољено је отварање тржишта за издаваче уџбеника да би се квантитетом добио квалитет.

И зато онда има толико тога у понуди.


shmoo shmoo 10:33 19.01.2021

Re: Као прво

alselone
posao od 100 miliona godišnje

Sad sam izguglao.

U Srbiji ima 524 518 đaka. Dvesta evra po đaku za knjige godišnje, 100,000,000 evra godišnje.

Gospode bože, informacija je tačna.

I neko prepusti toliki biznis divljem tržištu prepunom korupcije.






Вероватно зато што се и сам малкице тали у томе.

Тај Неко.

Знаш већ како то у Србији иде.

niccolo niccolo 10:36 19.01.2021

Re: Као прво

Samo da naglasim da ne zadevam kavgu, i pohvalio bih angažman druga Aleka, ja mislim da bih i ja to pomogao, samo prvo da vidm da li će država da ga zakopa, ili neće, čisto da ne bacam pare bezveze.

Dobar disklejmer zlata vredi
niccolo niccolo 10:37 19.01.2021

Re: Као прво

и интерактивне табле

Kako ovo funkcioniše, u kom smislu su interaktivne?
shmoo shmoo 10:39 19.01.2021

Re: Као прво

predatortz
I neko prepusti toliki biznis divljem tržištu prepunom korupcije.


I preko Nemaca, prepustiš ga, zapravo, Hrvatima i Slovencima.

Nama neki qratz fali!



Пардонирај што ти се обраћам. Само због овога, нећу више, обећавам.

Мислим да је обрнуто. Препустиш га Немцима преко Хрвата и Словенаца.

Они, Хрвати и Словенци, у томе су као нека врста тројаннског коња због перцепције коју имају у Србији као бивша браћа.

А Клетт?

Уф... То је, Предо, нешто врло моћно у Европи.


KLETT GRUPPE (ЛИНК)


Србија је само делић њихових интересовања и интереса на тој мапи Европе.


shmoo shmoo 10:47 19.01.2021

Re: Као прво

niccolo
и интерактивне табле

Kako ovo funkcioniše, u kom smislu su interaktivne?



Ја сам лаик за објашњавање технике, али пробаћу овако:

Знаш оно када на ТВ говоре временску прогнозу, па иза њих карта Европе, рецимо, па када прелази на време у Србији, пређе руком преко табле и добије скрин мапе Србије.

Е, ово је слично. По тој табли пишеш прстом (ништа креда, фломастери за белу таблу), кликнеш на дугме на којем је гумица, па подлактицом обришеш написано и слично. Пројектујеш слику дса видео бима или са компјутера. Уз те табле иде обично лаптоп са програмом за коришћење, а у самом програму имаш често и задатке и лекције из, на пример, матиша, геометријске цртеже које можеш да мењаш током предавања итд.

Замисли, чак можеш да поставиш и оне широке и уске линије за ђаке прваке као што смо ми код учитељица у првом разреду имали оне свеске са широким и уским линијама, па удри:"Коса танка црта, коса дебела црта, коса танка црта, коса дебела црта..."

То је много важно због развоја и увежбавања моторике за писање те деце у првом основне.

Ја се одушевио када сам то видео.
gvozden1 gvozden1 10:51 19.01.2021

Re: Као прво

"Коса танка црта, коса дебела црта, коса танка црта, коса дебела црта..."

Zaboravio si ti to, kosa je uvek tanka, uspravna uvek debela :)

shmoo shmoo 10:53 19.01.2021

Re: Као прво

nsarski
evo zasto otkad sam ovde tvrdim da je tasa sjajan ucitelj, i ako bog da jednog dana bih voleo da predaje i mojoj deci.

jer znam da tasa zna kako da sacuva ovom detetu njegovo dostojanstvo.


Naravno. A ne kao neki koji otvaraju privatne škole glume za mlađe učenice.




Срећом, мене бог тако обликовао када сам долазио на свет да ме интересују старије учитељице и наставнице, а не млађе ученице.

То како се коме заломи у животу, Шарски.

(Причам уз кафу у зборници са колегиницом, професрком енглеског која је мој исписник, и она мени прича како је у животу увек имала млађе фрајере од себе, оба мужа су јој млађи од ње, а ја њој причам како сам у животу увек имао рибе старије од себе. И моја жена је старија од мене 6 месеци. И ја почео да кењам како то мора да је нешто у нама, подсвест, Фројд, ово, оно... А колергиница ми каже:"Ма јок, бре, тако нам се заломило!" Фатаљисти, шта ћеш.)


nsarski nsarski 10:55 19.01.2021

Re: Као прво

Imaš p.p.
shmoo shmoo 10:56 19.01.2021

Re: Као прво

gvozden1
"Коса танка црта, коса дебела црта, коса танка црта, коса дебела црта..."

Zaboravio si ti to, kosa je uvek tanka, uspravna uvek debela :)







Знаш када је био први разред?

Пре пола века!

Сећам се само једнога из мог одељења који је плакао на диктату у првом разреду јер је био болестан и одсутан из школе када смо учили словио Ј, па није умео да напише "јаје".

После је био голман у Звезди.



Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana