Ovo su nam najuspešnije igre od kako se raspala SFRJ
Za najuspešnje ikad se slove Igre u LA 1984. (kada veći deo istočnog bloka nije učestvovao, ovo se stalno nekako potencira kao da smo im krivi zbog toga) istini za volju zbir medalja novonastalih drž.. članica MOK je već prevazišao LA84 i to je više manje statistika.
Šta smo do sad imali...
Pred same igre zvaničnici su najavljivali 18 medalja, optimisti su očekivali (i još uvek se nadaju) 10, realniji oko 6, pesimistima je svaka isuviše...
A kao je počelo... za početak imali smo velika očekivanja od strelaca (ako ništa drugo na prošlim igrama su uzeli 2 medalje iz 5 finala) i neki su bili u vrhu svetskih lista, ali sve što je moglo je krenulo naopako, nekada čak i bizarno... krah je najavljen još 1. dana kada je Ivani u prvoj disciplini trebalo samo dva prosečna hica za finale, a ona ispala za 0,5, još luđe je ispao Grgić, za finale mu je trebalo dva srednje žalosna hica, pretposlednji je bio takav, a poslednji je bio pucanj u nogu "8-ica!", i onda su se ređala razočarenja... dešavalo se da naše dve strelkinje posle prvog dela budu na 2. i 3. mestu, pa glatko ispadnu, a paradigma celog takmičenja je bila poslednja disciplina 50m trostav kada je posle dve discipline Sebić bio 2. i opet nije stigao do finala, dakle od nekih 16-17 učesnika, samo jedno mršavo finale.
Veslači su uspeli da se prevrnu! Toliko o tome.
Ipak najteže nam je pao poraz Đokovića - skoro kao i njemu samom, a fenomenalni del Potro je uspeo da dogura do finala, ostali naši teniseri nisu bili vredni pomena.
Od varetpolista (s pravom) imamo velika očekivanja, ali oni u prva 3 kola su jedva uspevali da se sastave, čak su neverovatno teško prošli grupu.
Košarkaši su oscilovali, košarkašice još više, jedino su odbojkašice bile koliko toliko na očekivanom nivou, za razliku od kajakašica koje su se pogubile, ostali su više manje doputovali rekreativno, a onda je počelo...
11. dana je došao na red naš rvač Davor Štefanek, znali smo da od njega možemo da očekujemo medalju, ali fenomenlan plasman u finale i prva medalja (zlatna!) - pokrenula je sve naše olimpijce!
Prvo su fanatične košarkašice izbacile favorizovanu Australiju, odmah zatim i vaterpolisti su prošli Špance za polufinale uz mnogo bolju igru nego u grupi, a onda su i odbojkašice eliminisale (ma rasturile!) blago favorizovanu Rusiju.
Seledćeg dana je devojčica Tijana Bogdanović prigrabila još jednu medalju u tekvondou, Ivana je skočila (letela) "samo" do bronze, a ono o čemu se maštalo po raznoraznim forumima još pre igara je došlo kao šlag na tortu na kraju: Košarkaši su eliminisali susede za polufinale (uz sve što ide uz takav meč :D)
A 13. dan još uspešniji: prvo su Kajakaši Tomićević i Zorić (K2 - 1000) uzeli srebro, ipak najveću radost su donele neverovatne Odbojkašice herojskom pobedom nad SAD 3:2, a dan su začini Vaterpolisti sigurnim plasmanom u finale protiv Italije.
Što se tiče ostalih Bolt je odbranio zlata, van Nikerk je postavio WR na 400m, Dibaba na 10000, Vlodarčika u kladivu...
Felps je brojao do 23, u plivanju su rekordi padali k'o kruške...Od zvezda još se ističe američka gimnastičarka Simon Bajls (dodajte po volji neki svoj utisak!).
Bilo je i nekoliko škandala (but then again, too few to mention i već je bilo reči i o tome).
Eto, to je bilo, a šta će biti to ni najmudriji ne znaju, ali donekle moglo bi da se nasluti...
Ono što nas najviše zanima su naši sportisti i to naročito u ekipnim sportovima.Sve 4 naše ekipe su prošle bar u polufinale, po čemu smo u samom vrhu, takoreći svetski lideri!
I nije preterivanje reći da su svima predstojeći mečevi najvažniji mečevi čitave generacije!
Prvo Košarkaši igraju polufinale protiv Australije večeras u ponoć, prvo polufinale na OI posle 20 godina!
Mi imamo razlog da verujemo u pobedu, iako smo utakmicu u grupi izgubili rezultatski prilično ubedljivo. Ono što karakteriše Bumerse je da su mnogo jaki i spolja i unutra i da su šibadžije. Protiv nas je blistao Delavedova plej Klivlenda, aktuelnog šampiona. Prvi centar im je Bogut, vrlo kompletan igrač i NBA šampion iz prošle sezone, a odlični šuter Mils i razgrtač Bejs su bili NBA šampioni preprošle sezone! Dakle znaju kako se igraju važne utakmice! I ostali će da se pobiju za loptu, a izdvajaju se kapiten Anderson (igrao još sa Daniloviće i Đinobilijem u Kinderu!) i Ingels takođe NBA bek-šuter. Dakle nemaju rupu, možda je naša šansa njihova nešto tanja kklupa, tj nije na nivou pomenutih.
A koji su naši aduti? Pa, to što lično očekujem mnogo angažovaniju igru nego u grupi, kada namje nedostajalo "meso". Tada nije igrao Simonović, koji odlično pruzima i spolja i unutra, Kalina je bio dosta ispod svojih mogućnosti, a ovo bi trebalo da bude prava utakmica za njega, a Marković nije bio ni trećina onog igrača iz četvrtfinalne utakmice. Takođe nadamo se da bi ovo mogla da bude ona utakmica u kojoj Nedović bljesne. Ono što još više raduje je da je Jokić pokazao u važnim utakmicama dodatnu zrelost i za razliku od dečaka iz meča iz grupe koji je više ličio na devojčicu, sada znamo da zna da pokažezube, da ima muda i da pored igre zna da iga i "igru". Za Raduljatora bi ovakav meč trebalo da bude prirodno okruženje, nadajmo se da će imati snage protiv njihovih centara, koji su jaki, biju, skaču i dodaju. Naravno najvažnije je kao će Teo da podnese batine i koliko će da ima inspiracije da magijom ubija mašinu. I svakako koliko će Bogdan da grize i pogađa. Verujem da kockice mogu da se sklope i da će biti blja utakmica nego u grupi. Finale bi bilo potpuni povratak košarke kući!
Košarkašice će u subotu u 16:30 imati priliku da stignu do bronze u reprizi finala Evropskog Prvenstva protiv Francuskinja. Košarkašice su varirale od očaja do sjaja, i bilo bi lepo da se medaljnom kruniše velika pobeda protiv Australijanki. Nadamo se da Ana i Sonja imaju snage za još jednu epsku utakmicu, da će Marina uspeti da ponovo sjedini i pokrene ekipu do ogromnog uspeha.
Vaterpolisti igraju finale u subotu u 22:50
U pitanju je repriza finala Svetskog Prvenstva iz Kazanja (koji smo dobili više nego ubedljivo!), samo što je u ovom slučaju protivnik ujedno i branilac olimpijske titule. Već je pomenuto da smo u grupi igrali dosta ispod svojih mogućnosti, ali kada je krenula faza takmičenja koja previ razliku između muškaraca i dečaka, zaigrali smo mnogo bolje, a posebno raduje pristup u polufinalu protiv (stvarno) tradicionalno neugodnih Italijana. I nekako je naveća želja bila (ako bi smelo da su i to prave gradacije) kod najiskusnijih. Ova utakmca bi mogla da bude kruna možda i najbolje ekipe u istoriji ovog sporta!
Odbojkašice igraju finale u nedelju ujutro u 3:15
Posle mečeva protiv takvih sila kao što su Rusija i SAD samo nebo je granica. U finalu igramo protiv Kine koji smo takođe vrlo ubedljivo pobedili u grupi, ali finale je finale, potpuno nova utakmica. Po onome što smo videli, nadam se da možemo da dosanjamo san o zlatnoj medljai na Olimpijadi. Poželimo našim devojkama da se i dalje smeju najlepše na svetu!
Kajakaški četvorosed je sutra do 15:12 u finalu, nadajmo se da će i druga polovina uspeti da dođe do medalje :)
Milica Mandić takođe sutra kreće u odbranu prvog srpskog olimpijskog zlata!
Poželimo našim najboljim sportistima sve najbolje!